Klaus Martin Švab (1938) – osnivač Svetskog ekonomskog foruma (SEF), koji svake godine okuplja poslovnu i političku elitu sveta u malom švajcarskom planinskom mestu Davos, podneo je 20. aprila ove godine ostavku na mesto predsednika Upravnog odbora te organizacije.
Forum je prethodno najavio da će Švab, koji ima 87 godina, odstupiti sa te funkcije, ali tada nije preciziran tačan vremenski okvir njegove ostavke. „Nakon moje nedavne najave, i kako ulazim u svoju 88. godinu, odlučio sam da se povučem sa pozicije predsednika, kao i da se povučem iz članstva u Upravnom odboru, sa trenutnim učinkom ,“ naveo je Švab u saopštenju, koje je objavio SEF.
Osećaj misije
Ističe se da se Klaus Švab povlači sa mesta predsednika Upravnog odbora odmah, odnosno manje od godinu dana nakon što je podneo ostavku na mesto izvršnog predsednika SEF-a posle više od pet decenija obavljanja te funkcije.
Peter Brabek-Letmate, bivši predsednik i izvršni direktor švajcarske kompanije Nestle, imenovan je jednoglasno za privremenog predsednika Upravnog odbora, dok je formiran odbor za izbor Švabovog trajnog naslednika.
Upravni odbor izrazio je zahvalnost Švabu za 55 godina „neumornog vođenja“ Foruma u Davosu. Odbor je odao priznanje Švabu za „izuzetna dostignucća“ i nazvao ga arhitektom najvažnije svetske platforme za dijalog i napredak. U vremenima brzih promena, dijalog je važniji nego ikad za oblikovanje budućnosti, navedeno je uz napomenu da Forum u Davosu želi da „poboljša stanje u svetu“.
„U trenutku kada svet prolazi kroz brze transformacije, potreba za inkluzivnim dijalogom radi snalaženja u složenosti i oblikovanja budućnosti nikada nije bila veća“, poručio je Upravni odbor SEF-a i najavio da će nastaviti da okuplja lidere iz svih sektora i regiona kako bi razmenjivali iskustva i podsticali saradnju.
Logo sastanka Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, januar 2025. (Foto: World Economic Forum)Iako je prošle godine najavio da će 2025. godine prestati da se bavi svakodnevnim operacijama i sve prepustiti timu, Švab je dao sebi rok da se postepeno povuče do januara 2027. godine, tako da je iznenadna ostavka, odnosno povlačenje sa svih funkcija, ipak, iznenađenje.
Prema informacijama Fajnenšel tajmsa, Švab je u pismu članovima Upravnog odbora poručio da Forum, mora da „povrati osećaj misije“ nakon turbulentnog perioda. Međutim, nije precizirao da li su te turbulencije posledica povratka Donalda Trampa u Belu kuću ili istrage protiv SEF-a. Naime, Volstrit džurnal je prošle godine otkrio da se Forum suočava sa optužbama za diskriminaciju i uznemiravanje.
Prošlog meseca je saopšteno da interna istraga nije utvrdila nikakve pravne prekršaje niti potvrdila optužbe na račun Švaba. Ono što je sigurno jeste da za Forum ne bi trebalo da bude problema kada je u pitanju finansijska stabilnost, jer je, kako je Švab u pismu to potvrdio, Forum od osnivanja „veoma dobro opremljen“. Uprkos Švabovom odlasku, SEF ostaje u vlasništvu njegove porodice. Navedeno je da će preduzeće sa oko hiljadu zaposlenih (u Ženevi, Njujorku, Pekingu i Tokiju) vredno 400 miliona švajcarskih franaka, ostati posvećeno svojoj misiji.
Švabovo povlačenje dolazi u trenutku kada se SEF suočava sa kritikama zbog percepcije elitizma i udaljenosti od stvarnih problema običnih ljudi.
Značaj Foruma u Davosu
Forum u Davosu 1971. godine osnovao je Klaus Švab, švajcarsko-nemački ekonomista i profesor na Univerzitetu u Ženevi, u pokušaju da „podstakne globalnu saradnju o političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima”. Pominje se da je njegov otac Eugen Švab industrijalac, bio pripadnik nacističke partije (i prijatelj Adolfa Hitlera). Međutim, njegova povezanost sa nacizmom izaziva određenu konfuziju, jer postoje i tvrdnje istoričara da nema čvrstih dokaza o njegovoj povezanosti sa visoko rangiranim nemačkim nacistickim zvaničnicima.
Zapravo autor same ideje o formiranju Foruma bio je Henri Kisindžer u vreme kada je bio profesor na Harvard univerzitetu, pri kojem je Forum i trebalo da radi. Ali da bi se izbegla percepcija da je to američka institucija, odlučeno je da forum bude u „neutralnoj” Švajcarskoj u Davosu, a kao osnivač je predstavljen Klaus Švab, bivši Kisindžerov student.
Forum u Davosu je „hodočašće bogatih i moćnih”, jer ko na njemu nije učestvovao ne može se smatrati važnim igračem na globalizovanoj planeti
Forum, koji se u početku zvao Evropski menadžment forum, formiran je u vreme kada je Amerika kao najveća svetska sila gradila razne neformalne grupe u svetu (od Grupe 7 najbogatijih zemalja do Trilateralne komisije), kako bi što više eliminisala zvanične međunarodne institucije nastale posle Drugog svetskog rata, i izvan njih donosila i nametala odluke u svom interesu.
Sa ubrzanjem globalizacije 80-ih godina, većim ekonomskim i političkim povezivanjem sveta i padom komunizma, Forum u Davosu 1987. godine postaje Svetski ekonomski forum i time proširuje svoju misiju, jer od evropskog postaje svetski, a od menadžmenta postaje ekonomski.
Osnivač Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, Klaus Švab, na sastanku u januaru 2008. (Foto: World Economic Forum)Formalni cilj ove međunarodne organizacije, čije je sedište u blizini Ženeve, bio je da okupi javni i privatni sektor kako bi se pronašla rešenja za globalne probleme, što predstavlja jedan od temeljnih principa Foruma: „Posvećeni poboljšanju stanja u svetu”.
Prvi sastanak Foruma, pre više od pet decenija, održan je u Davosu i od tada je to bio centar njegovog godišnjeg okupljanja, a ime odmarališta čak je postalo uobičajena skraćenica za događaj, koji je postao središte globalne politike i ekonomije. Na prvom Forumu 1971.godine, kojim je predsedavao Švab, bilo je preko 440 učesnika, a ove godine godišnjem skupu prisustvovalo je oko 3.000 zvaničnika.
Forum u Davosu je „hodočašće bogatih i moćnih”, jer ko na njemu nije učestvovao ne može se smatrati važnim igračem na globalizovanoj planeti, a Davos je u medijskoj propagandi odavno predstavljan kao neka vrsta „svetske vlade“. Ovaj Forum nije samo događaj, već globalna platforma koja omogućava liderima da rade na boljitku sveta, iako ga kritičari vide kao elitistički skup. Bez obzira na to, Davos ostaje mesto gde se oblikuju mnoge ideje koje utiču na globalne društvene, ekonomske i političke tokove.
Teorije zavere
Susreti poput SEF-a odavno su u fokusu teoretičara zavere, ali Klaus Švab je to odnedavno, tačnije od 2020. godine. Tada je obznanio inicijativu „Veliki reset” (The great reset), a kratko posle toga objavljena je i njegova istoimena knjiga u julu 2020. godine.
„Veliki reset” je vodič za svakoga ko želi da razume kako je kovid-19 poremetio naše društvene i ekonomske sisteme i koje promene će biti potrebne da bi se stvorio inkluzivniji, otporniji i održiviji svet. Klaus Švab, osnivač i predsedavajući SEF-a i Tijeri Malere, osnivač Mesečnog barometra, istražuju šta su bili osnovni uzroci ove krize i zašto dovode do potrebe za velikim resetovanjem.
Njihova analiza je zabrinjavajuća, ali ipak daje nadu. „Kovid-19 je stvorio veliko resetovanje naših globalnih društvenih, ekonomskih i političkih sistema. Ali moć ljudskih bića je u tome što su predvidljivi i imaju domišljatost, bar u određenoj meri, da uzmu svoju sudbinu u svoje ruke i da planiraju bolju budućnost”. Ovo je svrha ove knjige: da uzdrma i pokaže nedostatke koji su se manifestovali u našem globalnom sistemu, čak i pre izbijanja kovida.
Davos, mesto održavanja Svetskog ekonomskog foruma (Foto: Stefan Wermuth/Bloomberg)Forum je na posebno zlom glasu od tada zbog ove inicijative i knjige, koja je mere odgovora na pandemiju korona virusa pokušala da primeni na dugoročni „održivi razvoj“ i reformu celog sveta. Ideja „velikog novog početka“ je sledeća: pandemija koronavirusa bi se trebala iskoristiti kao šansa kako bi se društva i globalna privreda kreirale pravednije, socijalnije i ekološki održivije. Švabova dijagnoza je da na nivou ekonomije, ali i društva postoje velike promene, na primer zbog klimatske krize ili mogućnosti digitalnog nadzora od strane vlada.
Iz svega toga Švab zaključuje kako je, iz njegovog ugla gledanja, nužno okretanje takvoj vrsti kapitalizma, gde se u suštini radi o distanciranju od orijentacije ostvarivanja maksimalnog profita za preduzeća, ali i distanciranje od maksimalizacije bruto domaćeg proizvoda, odnosno radi se o drugačijem pogledu na privredu. Ne radi se samo o tome da neko kao čovek, kao preduzeće ili kao država zaradi što je moguće više, već da se udovolji različitim zahtevima različitih aktera.
Postoji predrasuda da „elita“ radi na tome da uvede „novi svetski poredak“. Pandemija koronavirusa i „Veliki Reset” mogu se vrlo dobro integrisati u tu priču. SEF-u i Švabu se, na primer, predbacuje da su izmislili pandemiju kako bi etablirali „novi svetski poredak”.
Planovi globalista
Klaus Švab je na ovogodišnjem Forumu u Davosu u januaru upozorio na „kritične izazove“ sa kojima se suočava današnji svet, kao što su oružani sukobi, ekstremni vremenski događaji, dezinformacije, sve veće podele unutar društava i država. On je napomenuo da svet istovremeno stoji na pragu prelaska iz industrijske ere u takozvano inteligentno doba, gde će veštačka inteligencija i druge revolucionarne tehnologije i inovacije fundamentalno transformisati ekonomske sisteme, poslovne modele i lične živote.
Prelazak iz industrijskog u inteligentno doba odvija se eksponencijalnim tempom, noseći neviđene rizike za čovečanstvo, dok nastojimo da se pripremimo i prilagodimo njegovoj složenosti. Prema njegovom mišljenju, treba biti „konstruktivni optimista“ i posvetiti se praktičnom rešavanju gorućih problema na globalnom nivou.
Iako Švab i njegove pristalice nastoje sprovesti svoju agendu iza zatvorenih vrata, glasovi otpora postaju sve jači
Klaus Švab je u Davosu izneo i šokantne najave koje otkrivaju mračne planove globalista za resetovanje čovečanstva u 2025.godine i kasnije. Poništavanje američkih izbora, kreiranje serije globalnih kriza i totalna kontrola uz pomoć veštačke inteligencije, samo su deo strategije kojom Švab i njegove pristalice žele oblikovati svet prema svom viđenju. U govorima prepunim pretnji i ideoloških poruka, Švab je jasno stavio do znanja da demokratija kakvu poznajemo jeste prepreka njihovom „novom svetskom poretku.”
Švab tvrdi da su rezultati nedavnih američkih izbora, dokaz da SAD više nisu sposobne da same sobom upravljaju. Kao rešenje, globalisti predlažu ukidanje izbora i uvođenje sistema u kojem bi zvaničnici bili nasumično birani iz grupe kandidata koju kontrolišu elitni „čuvari demokratije”. Adam Grant, saradnik SEF-a i savetnik Bila Gejtsa, otvoreno je izjavio da bi „eliminisanje izbora” osiguralo veći „integritet vlasti.” Prema njihovim planovima, SAD bi postale podređene centralizovanoj globalnoj vlasti, dok bi iluzija demokratije bila zamenjena autoritarnim upravljanjem.
Osnivač Svetskog ekonomskog foruma, Klaus Švab, na zasedanju u Davosu, januar 2025. (Foto: Avalon/Zuma Press)Jedan od ključnih alata u ovoj agendi je veštačka inteligencija, koja bi, prema Švabu, mogla nadgledati populaciju, gasiti otpor i obezbediti sprovođenje pravila bez pitanja. Ovaj plan uključuje i stvaranje globalnih kriza, poput pandemija, kako bi se narodi prisilili na pokornost. Insajderi sa Foruma u Davosu opisuju Švaba kao „paranoičnog i uznemirenog lidera koji sve više gubi kontrolu”, dok raste otpor prema njegovim planovima.
Švabov cilj je podrediti slobodne zemlje globalističkoj agendi. Švab je na zatvorenim sastancima predstavio pet glavnih rizika koji prete svetu u 2025. godini. Iako su na prvi pogled to izazovi sa kojima se suočava čovečanstvo, pažljiviji uvid otkriva da su mnogi od njih deo plana koji pogoduje globalističkim interesima. Pandemije, klimatske krize i uvođenje digitalne kontrole predstavljeni su kao „rešenja” za probleme koje sami globalisti aktivno kreiraju. Švabova želja je da se oblikuje i poslušno i lako kontrolisano čovečanstvo.
Iako Švab i njegove pristalice nastoje sprovesti svoju agendu iza zatvorenih vrata, glasovi otpora postaju sve jači. Uzbunjivači iz samog SEF-a počeli su da otkrivaju mračne planove globalista, dok širom sveta raste svest o pretnjama koje dolaze iz Davosa. Poruka je jasna: vreme je da se narod ujedini u odbrani slobode i prava na samoodlučivanje. Ovo je istorijski trenutak – borba protiv agende globalista zahteva buđenje svakog pojedinca. Ako se ne deluje sada, mogu se izgubiti temelji slobodnog društva zauvek. Borba nije završena – ona tek počinje, a Švabova vizija sveta nesme postati realnost, upozoravaju antiglobalisti.
***
Davos je postepeno postalo stalna tačka u međunarodnom kalendaru u januaru, kada se politički lideri, izvršni direktori i poznate ličnosti okupljaju u diskretnoj i neutralnoj Švajcarskoj, da bi razgovarali o tekućim pitanjima za narednu godinu. Skup u Davosu je tokom poslednjih godina kritikovan sa pozicija političke levice i desnice kao elitistička „pričaonica“ odvojena od stvarnosti i života običnih ljudi.
Kritičari tvrde da je davoski model neoliberalnog modela društva, koji se širio planetom i uništio mnoge ekonomije potrošen, i postao izvorište destrukcije i pretvorio se u instrument globalne pljačke, koji je oslabio i sam Kolektivni zapad. Zvanična vizija Davosa o funkcionalnoj globalnoj ekonomiji doživela je neuspeh i može se oceniti, mada se to još otvoreno ne priznaje, da Davos gubi širi svetski značaj.
Da li će odlazak Švaba koji je bio ključna figura i sinonim za tu organizaciju i poznati predstavnik globalističke elite i ideologije, doneti promene i nove sveže ideje, ostaje da se vidi. Odlazak Klausa Švaba označava kraj jedne ere – on je Forum osnovao kao platformu za javnu i privatnu saradnju na globalnom nivou i postao sinonim za okupljanje svetske elite u Davosu.
Klaus Švab ostaje upamćen kao vizionar koji je stvorio platformu za globalni dijalog i saradnju, ali i kao figura koja je izazivala kontroverze zbog svojih ideja.
Njegovo ime bilo je neraskidivo povezano sa globalističkim projektima i reformi kapitalizma, kao što su „Veliki reset“, „Četvrta industrijska revolucija“ i planiranje budućnosti pod okriljem tehnokratije.
Odlazak Švaba izaziva pitanja o budućnosti Foruma, njegove agende i uticaja na svet. Da li će nova generacija lidera nastaviti njegovu viziju globalnog upravljanja, ili nas očekuju promene u pristupu i retorici? Jedno je sigurno – era Klausa Švaba je završena, nastupa novo poglavlje, a svet će pažljivo posmatrati svaki naredni korak SEF-a.
Dr Dejan Jovović je naučni savetnik- ekspert za međunarodne finansije i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije. Ekskluzivno za Novi Standard.
Izvor Novi Standard
Naslovna fotografija: Fabrice Coffrini/AFP via Getty Images
BONUS VIDEO:
