U nedelju 14. septembra održani su lokalni izbori u nemačkoj pokrajni Severna Rajna-Vestfalija. Tamo na pokrajinskom nivou vlada čudnovata koalicija sastavljena od demohrišćana (CDU) i Zelenih, upravo savez koji bi se pre trideset godina smatrao nezamislivim.
Ova činjenica dovoljno govori o tome koliko malo programske doslednosti postoji u nemačkoj politici, pogotovo u redovima onih koji sebe još uvek nazivaju hrišćanskom strankom. Ipak, propadanje hrišćanske demokratije nije ograničeno samo na Nemačku i zbog neslavnog kraja ove političke opcije ne bi trebalo žaliti. Poruka je da oportunizam može biti kratkoročno isplativ, ali da na duge staze predstavlja put u samouništenje.
Prvi rezultati pokazuju da je reč o izborima na kojima različite stranke mogu da tvrde da su ostvarile nekakvu pobedu. Političari će, naravno, uvek nastojati da sebe i svoju političku opciju predstave kao pobednike, ali nikada nisu postojali izbori posle kojih su svi učesnici slavili.
Pad starih partija
Hrišćanske demokrate kancelara Merca na prvi pogled imaju razloga da odahnu. Sa 33,3 odsto osvojenih glasova oni su ubedljivo najsnažnija stranka. U trenutku kada podrška Mercovoj vladi opada, odnosno kada se kritički glasovi čuju čak i iz redova njegove stranke, demohrišćanima je neophodno nešto što bi mogli javnosti da predstave kao svoj uspeh. Međutim, kritičari će brzo primetiti da rezultat iako dobar, ipak predstavlja pad od jedan odsto u odnosu na izbore iz 2020. godine.
Tako se podrška koju uživa ova stranka i dalje lagano topi. Ipak, generalni sekretar CDU u ovoj pokrajni, Paul Cimiak, odmah u nedelju objavio je da je reč o velikom uspehu njegove partije. Prema njegovom rečima CDU je jasno dobila izbore, a AfD je ostala ispod onog procenta koji može da osvoji na saveznom nivou. Jednostavnije rečeno, Cimiak je poručio da je sve u najboljem redu, jer je CDU čvrsto u sedlu, dok je AfD označen kao glavni neprijatelj i stranka koja mora da se po svaku cenu drži van vlasti.
Drugim rečima, Cimiak je tu da bodri stranačke kolege poručujući im da je najvažnije da se AfD izoluje, ignorišući pri tome pitanje sa kim će to njegova stranka morati da pravi kompromise i kakvi će oni biti. Kritičari bi rekli da je upravo neselektivno traženje partnera ono što je dovelo do nezadovoljstva i kontinuiranog pada podrške demohrišćanima.
Slično se može reći i za njihove koalicione partnere sa saveznog nivoa. Socijaldemokrate (SPD) su na drugom mesto sa osvojenih oko 22 odsto glasova. Najstarija nemačka partija u ovoj pokrajni izgleda stoji bolje nego na istoku zemlje, ali se mora primetiti da je i ova stranka doživela pad od oko dva procenta u odnosu na 2020. godinu.
Glasačka kutija na lokalnim izborima u Bilefeldu, Severna Rajna Vestfalija, 14. septembar 2025. (Foto: Friso Gentsch/picture alliance/Getty Images/picture alliance)Time se ponovo pokazuje da se može pratiti trend po kome su bivše velike narodne stranke u procesu opadanja i da iz izbora u izbore gube podršku bez obzira da li se reč o lokalnim, pokrajinskim ili saveznim. Sva velika zaklinjanja da su političari razumeli poruku i da će poslušati građane, odnosno vratiti se izvornim pozicijama stranke pokazali su se kao prazne fraze.
Podrška koju uživa CDU na čelu sa Fridrihom Mercom i dalje se lagano topi
Veliko je pitanje ne samo da li političari misle ozbiljno kada o tome govore, nego i da li bi bili sposobni da donesu promene koje obećavaju čak i kada bi to istinski želeli. I CDU i SPD su u Severnoj Rajni-Vestfaliji doživele svoje najgore rezultate do sada i to se neće promeniti bez obzira na pobednička slavlja.
Zeleni su i u ovoj pokrajni takođe ostvarili veliki pad. Naime, stranka je završila na četvrtom mestu sa oko 13 odsto podrške, što predstavlja gubitak od preko šest odsto. Ponovo, Zeleni se nalaze u neobičnom položaju, jer dok sa jedne strane građani na izborima odbacuju njihovu politiku, ta politika se ostvaruje delovanjem drugih stranaka i uz snažnu podršku iz medijskih krugova. Tek, Zeleni nikako neće imati razloga za slavlje, posebno ako se uzme u obzir da su po podršci iza Alternative.
Levica je sa nešto preko pet procenata uspela da napravi pristojan rezultat, posebno među omladinom, dok su liberali (FDP) nastavili da padaju u beznačajnost sa 3,7 odsto podrške. Nedavno je ovu stranku napustio i njihov visoki funkcioner iz Tiringije, Tomas Kemerih, što svedoči o tome da je pred ovom partijom u najmanju ruku neizvesna budućnost.
Napredak AfD-a
Najzanimljiviji razvoj tiče se, međutim, Alternative za Nemačku (AfD). Uprkos svemu što se dešavalo i svim potezima protiv ove partije njihov rezultat nije zanemarljiv. Alternativa je sa preko 14 odsto podrške treća stranka po snazi. Štaviše, u odnosu na 2020. godinu desnica je uspela da popravi rezultat za preko devet odsto i time praktično utrostruči broj glasova.
O koliko velikom uspehu je ovde reč shvata se kada se uzmu u obzir tri bitne okolnosti. Prvo, Severna Rajna-Vestfalija je najmnogoljudnija pokrajna na zapadu zemlje, odnosno pokrajna sa velik udelom stanovništa stranog porekla. Tu se nalaze veliki gradovi kao što su Keln, Minster, Bohum, koji su univerzitetski centri i u kojim pored značajnog broja levičarskih studenata živi i mnogo došljaka i migranata te je tu zbog prisustva Antifa struktura i svakojakih levih ekstremista smanjena mogućnost za delovanje jedne desne stranke.
Najjednostavnije rečeno, u takvom okruženju čak i postavljanje predizbornog štanda zahteva izvesnu ličnu hrabrost. Preko 14 odsto osvojenih glasova pokazuje da AfD nije više samo stranka koja svoje uporište ima na istoku zemlje, nego da sve snažnije uspeva da uhvati korena i u zapadnim krajevima, i to čak i tamo gde im demografska situacija, generalno gledano, zbog fenomena etničkog glasanja građana stranog porekla, ne ide naruku.
Pogled na Keln, najveći rad pokrajine Severna Rajna Vestfalija (Foto: Wikimedia commons/Martin Falbisoner/CC BY-SA 4.0)Drugi važan momenat je da AfD sticajem okolnosti nije svuda istakla kandidate. To znači da u nekim gradovima birači nisu mogli da glasaju za AfD, odnosno da je izborni potencijal stranke viši od osvojenog procenta glasova. Treće, ukoliko se ima u vidu da su kampanju protiv Alternative i njenih kandidata bile uključene i državne institucije kao u slučaju Joahima Paula, kandidata za mesto gradonačelnika Ludvigshafena (ovde) odnosno da se ne može govoriti o fer odnosu prema opoziciji uspeh koji je AfD ostvario je više nego značajan.
Vredi pomenuti i čudnovat talas smrti među kandidatima AfD. Naime, njih sedmoro je preminulo neposredno pre izbora. Pojedini funkcioneri AfD kao što je Kai Gotčalk nisu žurili sa izjavama i obećavali su da će se stvar ispitati, dok je Štefan Brandner izjavio da je reč o pojavi koja je „statistički upadljiva i teško objašnjiva“. Naime, nikada do sada nije se dogodilo da političari jedne stranke u tom broju preminu i to neposredno pre izbora.
Uticaj rukovodstva
Pored toga u nekim gradovima kao što su Dujzburg, Gelzenkirhen i Hagen kandidati AfD su ušli u drugi krug za mesto gradonačelnika. U Gelzenkirhenu je kandidat AfD Norbert Emerih sa 29 odsto drugi iza zajedničke kandidatkinje Zelenih i SPD-a, Andree Hence koja je osvojila 37 odsto glasova.
Emirih računa da će u drugom krugu uspeti da pridobije deo glasača CDU-a, koji nisu zadovoljni levičarskom kandidatkinjom i koji bi se mogli odlučiti da okončaju politiku kontinuiteta. Pored toga u ovom gradu će AfD pored SPD-a imati i najsnažniju odborničku grupu u gradskom parlamentu. Obe stranke će raspolagati sa 20 mandata, što je za AfD značajan uspeh.
U Haganu će za dve nedelje u drugom krugu učestvovati Denis Rebajn (CDU) i Mihael Ajhe (AfD). Razlika u glasovima nije velika, budući da je Rebajn osvojio oko 25 odsto, a Ajhe nešto preko 21 procenat glasova. Tako je u ovom gradu srušena dosadašnja dominacija socijaldemokrata iako su male šanse da će Alternativa imati svog gradonačelnika.
U odnosu na 2020. godinu desnica je uspela da popravi rezultat za preko devet odsto i time praktično utrostruči broj glasova
U Dujzburgu je AfD u težem položaju, jer je dosadašnji gradonačelnik Seren Link (SPD) sa 46 procenata glasova ostao ispod potrebnih 50 odsto. Karsten Gros iz Alternative je uzeo nešto preko 19 posto glasova. S obzirom na stanje u gradskom parlamentu i javno vođstvo socijaldemokrata AfD u ovom gradu neće moći da računa na osvajanje vlasti. Ipak, AfD ostaje pojedinačno najsnažnija opoziciona snaga što povećava njihove šanse u budućnosti.
Iako se može očekivati da će tu doći do opšteg ujedinjenja protiv desnice – o tome su već postignuti dogovori između socijaldemokrata i demohrišćana – i već viđenih scena demonstriranja vrline u borbi protiv opozicije, ne može se sporiti da sve ukazuje da se AfD ne može više držati u izolaciji, te da je pitanje dana kada će ova stranka biti dovoljno snažna da na lokalnom nivou obrazuje vlast bez potrebe za koalicionim partnerima, odnosno da će stare stranke morati da se priviknu na dominantnu poziciju Alternative.
Kandidat AfD-a za gradonačelnika Gelzenkirhena, Norbert Emerih (desno), i članica stranke Endži Seli-Zaharias (u sredini) reaguju na rezultate anketa nakon glasanja u Gelzenkirhenu, 14. septembar 2025. (Foto: Leon Kuegeler/Reuters)CDU i SPD su već u nedelju uveče objavili da će podržavati kandidate one druge stranke kako bi sprečili uspeh Alternative. Time se zapravo stare partije i dalje drže dosadašnje taktike koja ih je, uostalom, i dovela u položaj u kome prave trule kompromise i konstantno gube glasačku podršku.
Najjednostavnije rečeno, politički kartel odbija da AfD prihvati kao normalnu stranku i sastavni deo političkog spektra čak i na lokalnom nivou, i drži se politike sanitarnog kordona i tamo gde za tako nešto nema nikakvih razloga, bez obzira na podršku koju ova stranka ima među građanima. Time ne samo što se podriva demokratski proces na lokalu, nego se demonstrira i arogancija moći prema građanima, a komunalna pitanja izvrću u moralna.
Za Alternativu se, međutim, postavlja drugo pitanje, a koje se tiče mogućnosti mobilizacije onih koji ne izlaze na izbore. Naime, izlaznost od nešto preko 56 odsto ne može se smatrati velikom, dok je AfD do sada uvek imao značajnog uspeha kod onih koji nisu zadovoljni dosadašnjom političkom ponudom.
To znači da u Severnoj Rajni-Vestfaliji stranka još nije uspela da iskoristi pun potencijal. To se možda može dovesti u vezu sa činjenicom da je stranački ogranak u ovoj pokrajni liberalniji od ogranaka na istoku. Stranka koja je već na udaru sa svih strana svakako nema drugih saveznika do nezadovoljnih građana. Uz drugačije pokrajinsko vođstvo izborni potencijal Alternative išao bi i do 20 odsto što bi ovu stranku učinilo nezaobilaznim faktorom i na zapadu zemlje. Tek sa nešto preko 14 posto podrške AfD definitivno ima dobar razlog za slavlje.
Dr Dušan Dostanić je saradnik Instituta za političke studije. Ekskluzivno za Novi Standard.
Naslovna fotografija: Reuters/Leon Kuegeler
Izvor Novi Standard
BONUS VIDEO:
