Svetski lideri, šefovi najvećih svetskih kompanija i neke poznate ličnosti okupljaju se svakog januara već preko 50 godina u malom švajcarskom planinskom gradu Davosu na Svetskom ekonomskom forumu (SEF).
Ove godine 54. sastanak održan je od 15. do 19. januara, pod sloganom „Obnova poverenja”, gde se okupio rekordan broj biznismena, predstavnika najvećih svetskih kompanija, lidera država i poznate ličnosti, a učestvovali su i predstavnici Srbije. Lider samoproglašene države Kosovo označen je sa fusnotom, imajući u vidu da tzv. Kosovo nije država.
Kako se procenjuje, bilo je prisutno više od 2.800 učesnika iz oko 120 zemalja. Godišnji skup Svetskog ekonomskog foruma održava se u „najkomplikovanijem geopolitičkom momentu do sada”, izjavio je njegov predsednik Borge Brende.
Četiri ključne teme ovogodišnjeg sastanka bile su:
- Postizanje bezbednosti i saradnje u podeljenom svetu;
- Kreiranje rasta i poslova za novu eru;
- Veštačka inteligencija kao pokretačka sila ekonomije i društva;
- Dugoročna strategija za klimu, prirodu i energetiku.
Forum u Davosu, iako je trebao da bude, pre svega, ekonomski samit, ispao je prvenstveno politički, a dominirale su četiri teme: Prva je odnos Kine i Amerike, druga se odnosi na arapski i islamski svet, treća na Ukrajinu, a četvrta na američke i evropske izbore. Očekivano, velika pažnje je bila posvećeno ratnim temama – pre svega krizi na Bliskom istoku, ali i ratu u Ukrajini. Takođe, govorilo se i o sve rizičnijoj trgovini kroz Crveno more.
O ekonomskim temama – slabom ekonomskom rastu, krizi zbog inflacije i visokim kamatnim stopama – bilo je malo reči. Izazovna globalna ekonomska slika, sa promenljivom politikom kamatnih stopa i rastućim dugom, trebalo je da privuče veću pažnju centralnih bankara, finansijera i poslovnih lidera koji su prisustvovali forumu. Ipak, očekuje se privredni rast od 2,9 odsto ove godine, što pokazuje da globalna ekonomija barem skromno raste.
Svetsku ekonomiju u 2024. godini očekuje prigušen rast i neizvesnost koja proističe iz geopolitičkih sukoba, strogih uslova finansiranja i remetilačkih uticaja veštačke inteligencije, pokazalo je objavljeno istraživanje ekonomskih stručnjaka koje se sprovodi svake godine uoči godišnjeg sastanka Svetskog ekonomskog foruma u Davosu.
U istraživanju je učestvovalo više od 60 ekonomista iz javnog i privatnog sektora, a oko 56% anketiranih smatra da će globalni ekonomski uslovi oslabiti ove godine. Većina anketiranih očekuje umeren ili jači privredni rast u Kini i SAD, dok postoji širok konsenzus da će Evropa 2024. godine imati slab ili veoma slab rast. Stručnjaci su iskazali veći optimizam povodom regiona Južne Azije, Istočne Azije i Pacifika, pošto velika većina eksperata očekuje bar umeren ekonomski rast u ovom oblastima.
Veliki procenat anketiranih, čak 70% očekuje da će finansijski uslovi i politika visokih kamatnih stopa oslabiti u 2024. godini kao posledica pada inflacije i popuštanja zategnutosti na tržištu rada. Razvoj veštačke inteligencije će nejednako uticati na svetsku privredu, pošto 94% stručnjaka smatra da će veštačka inteligencija značajno unaprediti produktivnost u ekonomijama sa visokim dohotkom u narednih pet godina, dok samo 53% eksperata smatra da će se to desiti u privredama sa niskim dohotkom.
Svetski ekonomski forum, očekivano, osim zvanica, okuplja i brojne ljude koji dođu da protestuju. To su ekološki aktivisti sa porukama da treba uvesti veći porez bogatašima. Posebno se govori o eliti koja u Davos stiže svojim privatnim avionima, jednim od najvećih zagađivača planete, a istovremeno govore o negativnim uticajima na klimu i životnu sredinu.
Šta je Davos i kakav mu je značaj?
Davos, nekada malo planinsko selo u Švajcarskoj, najpre je postalo poznato kao mesto radnje čuvenog romana Čarobni breg Nobelovca Tomasa Mana, objavljenog posle Prvog svetskog rata.
Forum u Davosu je 1971. godine osnovao Klaus Švab, švajcarsko-nemački ekonomista i profesor, u pokušaju da „podstakne globalnu saradnju o političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima”. Pominje se da je njegov otac Eugen Švab industrijalac, bio pripadnik nacističke partije i prijatelj Adolfa Hitlera. Međutim, njegova povezanost sa nacizmom izaziva određenu konfuziju, jer postoje i tvrdnje istoričara da nema čvrstih dokaza o njegovoj povezanosti sa visoko rangiranim nemačkim nacistickim zvaničnicima.
Zapravo autor same ideje o formiranju foruma bio je Henri Kisindžer u vreme kada je bio profesor na Harvard univerzitetu, pri kojem je forum i trebalo da radi. Ali da bi se izbeglo da to bude američka institucija, odlučeno je da forum bude u „neutralnoj” Švajcarskoj u Davosu, a kao osnivač je predstavljen Klaus Švab, bivši Kisindžerov student. Forum je 2006. otvorio podružnice u Njujorku i Pekingu. Ima posmatrački status pri Privrednom i socijalnom savetu UN. Najviše telo foruma je Osnivački odbor koji se sastoji od 22 člana.
Forum, koji se u početku zvao „Evropski menadžment forum”, formiran je u vreme kada je Amerika kao najveća svetska sila gradila razne neformalne grupe u svetu (od Grupe 7 najbogatijih zemalja do Trilateralne komisije), kako bi što više eliminisala zvanične međunarodne institucije nastale posle Drugog svetskog rata, i izvan njih donosila i nametala odluke u svom interesu.
Sa ubrzanjem globalizacije 1980-ih godina, većim ekonomskim i političkim povezivanjem sveta i padom komunizma, forum u Davosu 1987. postaje „Svetski ekonomski forum” i time proširuje svoju misiju – jer od evropskog postaje svetski, a od menadžmenta postaje ekonomski. Formalni cilj ove međunarodne organizacije, čije je sedište u blizini Ženeve, bio je da okupi javni i privatni sektor kako bi se pronašla rešenja za globalne probleme, što predstavlja jedan od temeljnih principa foruma – „Posvećeni u poboljšanju stanja u svetu”.
Davos uoči 54. godišnjeg sastanka Svetskog ekonomskog foruma 2024, 30. decembar 2023. (Foto: Fabrice Coffrini/AFP via Getty Images)Prvi sastanak foruma pre više od pet decenija održan je u Davosu i od tada je bio centar njegovog godišnjeg okupljanja, a ime odmarališta čak je postalo uobičajena skraćenica za događaj, koji je postao središte globalne politike i ekonomije. Forum u Davosu je „hodočašće bogatih i moćnih”, jer ko na njemu nije učestvovao ne može se smatrati važnim igračem na globalizovanoj planeti, a Davos je – zahvaljujući medijskoj propagandi – odavno predstavljan kao neka vrsta „svetske vlade”.
Davos forum je jedna debatna platforma, koja se svake godine bavi određenim temema za koje organizatori foruma smatraju da su bitne. Pored glavnog dela foruma, postoji i onaj bočni deo koji organizuju određene medijske kuće. Održavaju se i zatvorene sednice, kojima se ne može prisustvovati čak ni kao posmatrač, ukoliko se nije dobila pozivnica. Koja god da je sesija u pitanju to je dobar način da se dođe do kontakta sa nekim od najjačih država ili firmi sveta i da započnu razgovori o investicijama ili nekim poslovnim projektima.
Svetski ekonomski forum se predstavlja kao neprofitna grupa sa ambicioznom misijom da „unapredi svet”, koja organizuje godišnja okupljanja u vidu konferencije, a jedino kompanije moraju da plaćaju učešće na forumu. Propusnice su obeležene bojama i nemaju svi jednak pristup svim sastancima. Velike kompanije su u obavezi da u petočlanoj delegaciji imaju i jednu ženu, a prosečna starost učesnika je veća od 50 godina.
Tamo se održavaju govori i sesije o svemu – od pogleda na globalnu ekonomiju, do upravljanja stresom. Mnogi u Davos ne dolaze zapravo zbog sesija, već zbog umrežavanja. Biti u relativno malom prostoru pet dana omogućava šefovima korporacija, političarima i novinarima da održe neverovatan broj sastanaka u kratkom vremenu, bez potrebe za putovanjem.
Često se može čuti da Svetski ekonomski forum ima svoj jezik, zbog toga što mnogi učesnici koriste „korporativni žargon” komunikacije koji je mnogima nerazumljiv. Takođe, jedan od simbola foruma je plava kapa sa ćubom koju nose učesnici.
Skupa pričaonica
Da li se ovim forumom u Davosu nešto postiže – veliko je pitanje. Čini se da se u poslednje vreme, uprkos tome što se tamo govori o konstantnom unapređivanju kvaliteta života, zaustavljanju klimatskih promena, održavanju mira – dešava sve suprotno. Od pogoršavanja svetske klime, nepostojanja godišnjih doba, velikih vrućina i otopljavanja glečera, neregulisanja ekoloških principa, gladi u svetu, epidemije, pa čak i do rata koji je zadesio Evropu, a sa njim i problemi recesije, ekonomska kriza itd.
Čini se, dakle, da se na čuvenom i najvećem ekonomskom forumu u svetu, reklo bi se, ne događa ništa. Osim, verovatno, dobrog druženja i uspešnih poslovnih dilova. U roku od nedelju dana, Davos poseti gotovo čitava globalna elita koja tu ima prilike da na jednom mestu sklopi i dogovori brojne poslove.
Ali gde je tu benefit za svet? Koju korist ostatak sveta ima od razgovora i odluka donesenih u Davosu, koje dogovaraju političke i ekonomske elite? Moglo bi se reći da se taj benefit izgubio, i da se Davos sveo na debatni klub, bez novih produktivnih ideja, zbog čega je postao velika i veoma skupa pričaonica kojoj više malo ko veruje.
Poslovna elita će – kako kažu pojedini poznati svetski ekonomisti – „usputno, na marginama zvaničnog programa u Davosu pomenuti monopolistički položaj svojih kompanija, kako ucenjuju državne uprave da bi izbegli plaćanje poreza, kako zabranjuju organizovanje radnika u svojim firmama, kako koriste državnu pomoć za prevoz radnika… takođe će razmeniti iskustva kako da odlože isplatu nadnica na nekoliko meseci i u međuvremenu najpovoljnije investiraju taj novac ili prebace ta sredstva na of-šor račune”.
Nikada se ništa posebno nije ni moglo očekivati od foruma u Davosu, niti se tamo nešto ozbiljno moglo napraviti. Uglavnom se sve svodilo na neka saopštenja, stavove pojedinaca, a ne na ključne odluke koje bi doneli najmoćniji lideri sveta.
Godišnji sastanak Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, 19. januar 2024. (Foto: AP Photo/Markus Schreiber)Jedan od temeljnih principa foruma u Davosu bio je da bude nepristrasan, nezavisan i lišen posebnih interesa. Ali, sa druge strane, brojni su oni koji kritikuju ovaj elitni događaj. S obzirom na suprotstavljanje konkurentskih agendi i preklapanje političke i korporativne sfere, ovaj forum je često na liniji vatre kritičara koji tvrde da je to „zloćudna sila u svetu”. Često se pominje kontradiktornost koja se ogleda u zvanju milijardera, elite i političara da pričaju o rešavanju globalnih problema, kada su najčešće upravo oni ti koji ih i izazivaju.
Davosov model neoliberalnog uređenja društva – koji se širio planetom i uništio mnoge ekonomije – je potrošen, te je postao izvorište destrukcije i pretvorio se u instrument globalne pljačke koji je oslabio i sam Kolektivni zapad. Zvanična vizija Davosa o funkcionalnoj globalnoj ekonomiji doživela je neuspeh i može se oceniti, mada se to još otvoreno ne priznaje, da Davos gubi bilo kakav širi svetski značaj.
Umesto da se posveti ključnom problemu nejednakosti i siromaštva u svetu – Davos se pretvorio u nemog posmatrača onoga što se već dugo dešava na svetskoj sceni, gde bogatiji postaju još bogatiji, a siromašnji još siromašniji.
Ipak, na ovogodišnjem forumu u Davosu, više superbogataša, tražeći odgovor od šefova država na forumu u Davosu, napisalo je otvoreno pismo u kojem pozivaju na povećanje poreza u cilju borbu protiv društvene nejednakosti: „Iznenađeni smo što ne možete da odgovorite na jednostavno pitanje koje vam postavljamo već tri godine: kada ćete oporezovati ekstremno bogate?”. Ono što je u toj kampanji posebno interesantno je to što su njeni učesnici i sami među najbogatijim ljudima na svetu, pošto je inicijativa okupila 260 milijardera i milionera.
Pet najbogatijih ljudi sveta je od 2020. godine udvostručilo svoje bogatstvo na 869 milijardi dolara, dok je u istom periodu 60% najsiromašnijih, tj. skoro pet milijardi ljudi, dodatno osiromašilo, prema statistici Oksfama (oksfordska organizacija za borbu protiv siromaštva). Ističe se dramatično povećanje globalne ekonomske nejednakosti nakon pandemije virusa COVID-19 i napominje da su svetski milijarderi od 2020. godine bogatiji za 3,3 biliona dolara i da je njihovo bogatstvo raslo tri puta brže od stope inflacije.
Ako se sadašnji trendovi nastave, svet će dobiti svog „prvog bilionera u roku od jedne decenije, dok će biti potrebno 230 godina da se okonča siromaštvo u svetu”. Korporacije čine bogate još bogatijima time što vrše pritisak na radnike, izbegavaju plaćanje poreza, privatizuju državu i podstiču klimatsku krizu, navodi Okfam i ističe da vlade moraju da radikalno preraspodele moć milijardera i korporacija.
Svetska revija
Ni ovaj 54. forum u Davosu nije uspeo da iznedri „formulu” za „obnovu poverenja” – što je bila krovna tema ovogodišnjeg skupa, što dokazuje da nepoverenje samo raste i da svet ulazi u mračno doba neizvesnosti. Kao pitanja o „osnovnim principima poverenja” označeni su transparentnost, koherentnost i odgovornost, na koja nisu dati odgovori. Ekononska pitanja na forumu bila su u senci politike i ključnih pitanja koja se dešavaju na svetskoj političkoj sceni.
Dijagnozu tekućeg međunarodnog poretka, Klaus Švab – izvršni direktor foruma u Davosu – sumirao je u dve rečenice: „Suočavamo se sa razlomljenim svetom i rastućim društvenim podelama, što dovodi do prožimajućih neizvesnosti i pesimizma. Moramo ponovo da izgradimo poverenje u našu budućnost, tako što ćemo prevazići upravljanje krizama, sagledavajući korene uzroka sadašnjih problema da bismo zajedno gradili budućnost koja obećava”.
Osnivač i izvršni direktor Svetskog ekonomskog foruma, Klaus Švab, drži govor na godišnjem sastanku u Davosu, 23. maj 2022. (Foto: Tanjug/AP Photo/Markus Schreiber)Iz dosadašnjeg iskustva, Davos možemo sagledati kao svetsku reviju na kojoj najmoćniji ljudi mogu da se sretnu, razgovaraju, možda i preduprede neke krize, ali da tamo ništa ozbiljno ne može da se desi ili reši.
Današnji svet je sve manje unipolaran, on se svakim danom postepeno menja, a ni Zapad nema više tu neprikosnovenu ulogu koju je nekada imao. Amerika je još uvek vodeća svetska sila broj jedan, najjača u svakom smislu, dok je Evropa njen talac, koji nema samostalnu politiku. Kina se ubrzano razvija i raste i u skoroj budućnosti postaće vodeća globalna velesila. Trebaće neko vreme i da se u tom smislu svetski poredak prekomponuje, a SAD će zasigurno učiniti sve – kao što i danas čine – da Kina ne preraste u vodeću svetsku ekonomsku silu.
Svet je najbolje funkcionisao u vreme Hladnog rata, kada su bile dve supersile i svako se plašio one druge. Postojala je ravnoteža snaga – koja sada nedostaje, i zato je to potencijalno vrlo opasno stanje.
Dok Zapad pokušava da pronađe izlaz iz dosadašnjeg destruktivnog modela neoliberalnog razvoja društva – čiji je jedan od glavnih promotera bio i Svetski ekonomski forum u Davosu – može se zaključiti da se postepeno rađa jedan novi multipolarni svetki poredak, umesto dosadašnjeg, unipolarnog poretka sa Amerikom kao vodećom silom.
Dr Dejan Jovović je naučni savetnik, nekadašnji pomoćnik saveznog ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom i naš glavni pregovarač za zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini u regionu jugoistočne Evrope, na osnovu kojih je nastala CEFTA. Ekskluzivno za Novi Standard.
Izvor Novi Standard
Naslovna fotografija: Tanjug/AP Photo/Markus Schreiber
BONUS VIDEO:
