Migranti, policija, pucnjave: Šta se zbiva u Minesoti

Skoro 160 godina otkako je okončan Građanski rat, Amerikance ponovo progoni mogućnost da najnaoružanija nacija na planeti, beznadežno posvađana zbog brojnih podela, ponovo počne da puca sama na sebe

”Federalna okupacija Minesote odavno je prestala da bude pitanje rešavanja problema imigranata. Ovo je kampanja organizovane brutalnosti protiv stanovnika naše države… Donalde Trampe ukloni ove snage”, upozorio je guverner Minesote Tim Volc, čija se država poslednjih sedmica nalazi na ivici otvorenog sukoba između lokalnog stanovništva i federalnih agenata.

Teško naoružani, maskirani agenti u kamuflažnim uniformama vinovnici su dva od ukupno tri ubistva u Mineapolisu od početka godine. Prvo su, bez preterano jasnog razloga ustrelili Rene Nikol Gud (37), majku troje dece i američku državljanku, bele boje kože, koju je agent Ajsa Džonatan Ros ubio tokom protesta protiv policijske akcije. U subotu, posle fizičkog sukoba, ubili su Aleksa Pretija, medicinskog tehničara, u koga su za svega pet sekundi ispalili ukupno deset metaka.

Federalne službe tvrde da su agenti pokušavali da razoružaju Pretija, koji je za pojasom nosio devet milimetarski ”sig sauer”. Na snimku, na kojem se ne vidi šta je tačno dovelo do sukoba, jasno je, ipak, može videti da je ubijeni u ruci držao mobilni telefon, a ne oružje.

I stanovnici Mineapolisa su odmah izašli na ulice i nazivajući federalne agente ”ubicama”, zatražili da se ova ”bezumna” akcija odmah okonča. Ni oni nisu puno bolje prošli, jer su ih pripadnici ”Ajsa” pobacali na zemlju i zasuli biber sprejom.

Arhitekta Trampovog plana da Ameriku očisti od nelegalnih imigranata, Stiven Miler je, odmah, objavio da je Preti ”pokušao da ubije federalne agente”, optužujući demokrate da su se stavili na stranu ”terorista”. Milerove reči na najbolji način pokazuju dubinu podela u SAD posle serije akcije federalnih agenata, pred kojima je ambiciozni cilj da svake godine Trampovog mandata iz zemlje izbace milion imigranata.

Čak 64 odsto Trampovih glasača smatra da ovakve akcije čine ulice američkih gradova bezbednijim, dok 80 odsto ljudi koji su na prethodnim izborima podržali Kamalu Haris ima potpuno suprotan efekat.

Protesti protiv masovnih deportacija u Mineapolisu, 23. januar 2026. (Foto: Wikimedia commons/Lorie Shaull – Flickr/CC BY 4.0)

Dodatni problem predstavlja činjenica da lokalnoj policiji, ni u jednom od spornih slučajeva, nije bio dozvoljen pristup mestima na kojima su se događali incidenti, što je Trampovim protivnicima poslužilo kao dokaz da su istrage federalnih agenata o postupcima drugih federalnih agenata pristrasne.

Lov na imigrante počeo je bezmalo istog trenutka kada se Tramp, januara prošle godine ponovo uselio u Belu kuću. Na čelo operacije Stivena Milera, koji je na ulice američkih gradova pustio do zuba naoružane, maskirane agente Ajsa, koji su jurili nelegalne imigrante i sukobljavali se sa Amerikancima kojima se njihovo delanje nije dopadalo.

Budžet Ajsa odmah je podignut na 170 milijardi dolara za četiri godine, što je mnogo više nego što je dobila bilo koja savezna policijska agencija u istoriji Sjedinjenih Država.

Posle godinu dana agresivnih akcija Ajsa, tačan broj pucnjava u kojima su učestvovali njeni agenti nemoguće je tačno utvrditi. „Njujork tajms“ ih je izbrojao devet, „Vol strit džornal“ 13, „Tajm“ magazin 16. U ovim incidentima ranjeno je najmanje devet osoba, od kojih su pet državljani SAD-a. Najmanje dve osobe, uključujući Rene Gud, su ubijene. Američki portal Trejs tvrdi da je stvaran broj žrtava Ajsa dvostruko veći.

Teško naoružani, maskirani agenti u kamuflažnim uniformama vinovnici su dva od ukupno tri ubistva u Mineapolisu od početka godine

U još 13 incidenata agenti Ajsa su pucali „manje ubitačnim sredstvima“ poput gumenih metaka i „biber kuglica“. Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da su agenti Ajsa u svih 13 slučajeva s pravom otvorili vatru jer su na njih jurili automobilima.

Svi su zbog nečega besni i svi su naoružani, upozorenje je koje su američki analitičari pokušavali da dobace do ostatka naroda još pre nego što je Tramp ponovo postao predsednik.

Podele u SAD su zasnovane na drugačijim pogledima na probleme ekonomije, imigracije, večno prisutnih rasnih pitanja i poslednjih godina žučnih debata oko seksualnih i polnih opredeljenja, što ovu veliku, moćnu i složenu državu neminovno uvlači u začarani krug samoizolacije.

Skoro 160 godina otkako je okončan Građanski rat, Amerikance ponovo progoni mogućnost da najnaoružanija nacija na planeti, beznadežno posvađana zbog brojnih podela, ponovo počne da puca sama na sebe. I to ne zbog ekonomije, vere ili neke nacionalne ideje, već pre svega zbog erozije političkog sistema.

 

Naslov, lektura i oprema teksta: Novi Standard

 

Izvor: RTS

 

Naslovna fotografija: Wikimedia commons/Chad Davis/CC BY 4.0

 

BONUS VIDEO:

Svet
Pratite nas na YouTube-u