Hoće li biti nacionalnih udžbenika?

U ideološkom društvu totalitarnog tipa cilj udžbenika je nametanje ideoloških laži kao apsolutnih istina. Ako znamo šta su u školstvu Srbije radili austrougarski okupatori, titoisti i šta nam žele drugosrbijanci, vreme je da konačno imamo svoje nacionalne udžbenike

Jedna istorijska lekcija (2)

U velikoj meri „plitku“, ali ne i bezopasnu propagandu rusofobije, s obzirom na sve niži nivo istorijskog znanja naših sunarodnika, lako je opovrgnuti brojnim faktima, jer se kontinuitet veza dva naroda može jasno pratiti od Svetoga Save pa sve do danas

Kratka sloboda i problem praznika kod Srba

O našoj prazničkoj kulturi najbolje govori to što se kao Dan grada Leskovca i dalje obeležava 11. oktobar, kada su pripadnici NOV ušetali u grad bez borbe. Slavimo one pod čijom je supervizijom izvršeno „savezničko” razaranje ovog mesta

Sudbonosna prekretnica

Raskid Srbije sa Rusijom, koji se danas nazire, bio bi politički iracionalan i moralno nedopustiv potez koji bi za posledicu mogao imati dalji nastavak rasparčavanja srpskog naroda i konačno pretvaranje ostataka Srbije i Srpske u ekonomske i duhovne kolonije Zapada

Devet Jugovića

Po starim Jugovićima danas se zove malo koja ustanova u Srbiji, čak i ono što jeste nazvano po njima češće se odnosi na majku Jugovića, nego na oca i sinove. Kao da se podsvesno više vezujemo za tragične nego za junačke figure iz naše bogate nacionalne istorije i tradicije

Šta će nama istoričari?

Kada je autor ovih redova pre nepunih dvadesetak godina upisivao studije istorije u Beogradu, za 120 mesta konkurisalo je otprilike oko 400 kandidata. Danas na svakog zainteresovanog dolaze tri slobodna mesta. Šta nam se u tom periodu desilo?

Nevidljiva ruka ideologije

Do unazad nekoliko godina, možda i najpopularniji odsek na Filozofskom fakultetu u Beogradu je bila Istorija. To nije bilo čudno, Srbi tradicionalno vole istoriju. Ipak, danas je to, i to ubedljivo, Psihologija. Zašto je došlo do takve promene?

O istorijskoj ulozi srpskog naroda na Balkanu

U nastupajućim događajima nikako ne bismo smeli da smetnemo s uma arhetip i istorijsku ulogu srpskog naroda na Balkanu. Slabiji smo i sojem i brojem u odnosu na 1914. ili 1941, ali i dalje moramo biti čuvari „pravoslavne slovenske vatre”

Da li Zapad sprema novi pohod na Rusiju?

Kako se desilo da je evropsko društvo, koje je decenijama vaspitavano u duhu neprihvatljivosti vojne sile, danas spremno ne samo da zažmuri na militarizaciju svih sfera života, već i veruje da Rusija planira napad na zemlje EU?

Osvald Špengler i socijalizam

Za Špenglera, presudan element u Lenjinovoj pobedi 1917. nije ni loše stanje na frontu, ni okretanje ka seljaštvu, ni zanos radnika marksističkim teorijama, već duboko religiozno osećanje ruskih masa koje se preklopilo sa teološkim korenom marksizma