Američki koridor i geopolitika Kavkaza

Ankara je jedan od ključnih korisnika projekta Zangezurskog koridora, koji će Turskoj obezbediti najkraću kopnenu rutu ka „matičnoj“ teritoriji Azerbejdžana i Srednjoj Aziji. A to sve se uklapa u širu ideju projektovanja američkih interesa na postsovjetskom jugu

Diplomatske mreže i moć država

Iako veličina diplomatske mreže ne pokazuje punu istinu o uticaju neke države, svakako predstavlja barometar njenih ambicija. To pokazuje i rastuća snaga Erdoganove diplomatije, jer je Turska stigla do trećeg mesta po broju diplomatskih predstavništava u svetu

Postoji li više islama?

Nakon posete šejha Imrana Hoseina Bosni i Hercegovini i njegovih poruka o Srebrenici, odnosu prema NATO-u i Rusiji, postavlja se pitanje: Da li to ima više islama? Jer je očigledna ogromna razlika njegovih poruka u odnosu na one bošnjačke

Kontraproduktivna opsesija „genocidom“

Biće korisno za Bošnjake, a objektivno i za one u Bosni i Hercegovini sa kojima, opsednuti mitom Srebrenice, još uvek odbijaju da razgovaraju, ako se u Sarajevu počnu izvlačiti pouke iz, sada sve očiglednijeg, smanjivanja političke produktivnosti narativa o „genocidu“

Kolac – ta strašna srpska reč

Pojedinačna i grupna umorstva Srba na kocu vršena su po svim krajevima gde su živeli: u Srbiji i Staroj Srbiji, u Crnoj Gori, Hercegovini, Bosni, Slavoniji. Kako je u koju srpsku zemlju stizala sloboda, od 1804. do 1918, nestajalo je i dušmanskog zloslutnog koca

PKK – zbogom oružju

Raspuštanje PKK analitičari smatraju istorijskom prekretnicom, ali samo kao prvi korak na dugom putu ka nacionalnom pomirenju. I dalje postoji neizvesnost u vezi sa reintegracijom boraca PKK, sudbinom povezanih političkih grupacija i brojnim drugim pitanjima

Juče, danas i sutra turske politike prema BiH

Dosadašnje javno reagovanje zvanične Ankare na produbljivanje krize u BiH može se oceniti kao srazmerno umereno, sa dvema težišnim porukama – da se mora očuvati teritorijalni integritet BiH, kao i mir i stabilnost u državi kroz dijalog tri naroda

Šta se dešava u Turskoj?

Dok opozicija krivi Erdoganovu vlast za pokušaj sprečavanja učešća glavnog konkurenta na predstojećim (redovnim ili vanrednim) izborima, vlast tvrdi da opozicija nepotrebno politizuje pravni postupak. Šta se zapravo dešava u Turskoj?

Krvavi lov na Alavite u Siriji

U pokolju Alavita, evropska javnost ne prepoznaje genocid nad ljudima, već pogibiju Asadovih sledbenika u sukobu sa novom vladom. Naravno, „nova vlada Sirije“ je eufemizam iza koga se krije globalna teroristička organizacija Al Nusra

Pozadina novog zaoštravanja u Siriji

Okreni-obrni, kao i pre skoro deset godina, Alepo i okolinu atakuje Turska, smatrajući ga svojom 82. provincijom, neophodnom za stvaranje tampon zone prema Siriji, konkretno prema kurdskom stanovništvu koje živi u pograničnom području

Povratak Osmalnija

Nakon što je 2002. godine na vlast došla Stranka pravda i razvoja, politika Turske se postepeno radikalizovala. U početku je Erdoganov fokus bio samo na ekonomskim reformama, a vremenom sve više na jačanju svoje vlasti i postepenom uvođenju islamizma u tursko društvo

Neoosmanski brk Redžepa Erdogana

Današnja ambivalentna politika Redžepa Tajipa Erdogana razumljiv je nastavak istorijskih htenja Turske da povrati nekadašnju moć i uticaj na Balkanu, a to se najpre može ostvariti kroz ekonomske odnose, što upravo pokazuje i Erdoganova poseta Srbiji