Neki novi vetrovi, čini se, počinju da duvaju u Japanu. Premijer Šigeru Išiba je proteklih dana kritikovao Belu kuću za nepoštovanje prema njegovoj zemlji i praktično pozvao na ostvarenje veće ekonomske i vojne samostalnosti u odnosu na Vašington, što je posebno neočekivano zbog inače proameričkog stava njegove Liberalno-demokratske partije (LDP).
On je tokom govora pod otvorenim nebom, u susret izborima za gornji dom parlamenta, u gradu Funabašiju u prefekturi Ćiba, osvrćući se na ponašanje vlade u Vašingtonu tokom pregovora o novim Trampovim carinama, rekao da je potcenjivanje Japana neprihvatljivo. Dodao je da su pregovori sa Trampovom administracijom „bitka za državne interese“ i da, mada je Japan američki saveznik, on treba „jasno i glasno“ izraziti svoje mišljenje. Išiba je i obećao i da će zaštititi „ono što treba zaštititi“.
Nešto kasnije, u emisiji televizijske stanice „Fuđi“, upitan da objasni tu izjavu, Išiba je rekao da ne valja ako neko misli da, pošto se Japan na njega puno oslanja, to znači da treba da sluša šta mu se kaže i da je u redu da ga potcenjuje. Podsetivši na činjenicu da se Japan oslanja na SAD za svoju bezbednost, ali i za ekonomiju, uključujući tu hranu i energiju, Išiba je istakao potrebu da Japan postane država koja će smanjiti tu vrstu „oslanjanja“ na SAD.
Pogubne carine
Povod za ove izjave Šigeru Išibe, koji je u prošlosti obavljao i funkciju ministra odbrane, jeste objava američkog predsednika Donalda Trampa od sedmog jula da nekoliko vrsta novih carina na robu iz Japana ne samo da neće biti umanjeno, već će, naprotiv, biti simbolično uvećano, uprkos dvomesečnim pregovorima između Vašingtona i Tokija.
Išibinu reakciju sigurno je prizvao i ekscentrični način na koji se Tramp bavi visokom politikom – impulsivne objave na društvenim mrežama i nazivanje partnera neprimerenim imenima (Japan je, na primer, nazvao razmaženom zemljom koja godinama „dere“ SAD).
Smatra se da će Trampove tarife umanjiti japanski bruto državni proizvod za gotovo jedan procenat, a da će najviše biti pogođena mala i srednja preduzeća koja su snabdevači „Tojote“ i drugih giganata japanske automobilske industrije, koja stoji iza oko 30 odsto ukupnog izvoza te dalekoistočne države u Ameriku.
Iako su u proteklih nekoliko meseci, u iščekivanju kraja pregovora, japanski proizvođači automobila pokušavali da se prilagode novonastaloj situaciji (stupanju na snagu novih carina od 25 odsto na automobile i delove za vozila), a da ne prenesu ekonomski teret na američke potrošače, tako što su umanjivali cene ili u SAD slali jeftinije modele. S obzirom na to da dve vlade nisu postigle dogovor i da se retorika dvaju lidera zaoštrava, u ostrvskoj carevini se sve više govori o smanjenju izvoza i poskupljenju japanskih vozila u Sjedinjenim Državama.
Američki predsednik Donald Tramp potpisuje akt o uvođenju recipročnih carina, 2. april 2025. (Foto: AFP)To će sigurno imati uticaja na visinu primanja i gubitak radnih mesta u Japanu. U Zemlji izlazećeg sunca, gde više od pet miliona ljudi radi direktno ili indirektno za automobilsku industriju, zaposleni se posebno plaše mogućnosti da proizvođači poput „Tojote“ i „Honde“ premeste više svojih postrojenja na američko tlo. Upravo zato je premijer Išiba proteklih dana javno izjavljivao da, naročito zbog automobilske industrije, njegova vlada ne može da se olako složi sa američkim zahtevima i stavovima.
Išibinu reakciju sigurno je prizvao i ekscentrični način na koji se Tramp bavi visokom politikom
Oni su u ovom trenutku još uvek dosta čvrsti, s obzirom na to da je Trampov pregovarački tim odbio bilo kakvo umanjenje carina na uvoz automobila i, sudeći po novinskim izveštajima, nastavio da insistira na tome da dalekoistočna carevina ukloni necarinske barijere poput standarda vezanih za bezbednost i ekološke karakteristike motora i uveze veći broj američkih četvorotočkaša.
Mada u SAD iz svoje zemlje godišnje izvezu između 1,35 i 1,75 miliona automobila, Japanci duplo više četvorotočkaša naprave u samim SAD. Oni su u fabrike na američkom tlu do sada uložili 61,5 milijardi dolara i generisali oko 2,3 miliona radnih mesta. Prema podacima Japanske asocijacije proizvođača automobila, njihovi članovi trenutno u 13 različitih američkih država imaju 26 postrojenja, koja zapošljavaju više od 60.000 radnika.
Izneverena očekivanja
Japan je bio jedna od prvih zemalja koja je otpočela pregovore sa Trampovom vladom ne bi li postigla kompromis kojim bi, kao zaslužni investitor u američku privredu i verni saveznik koji decenijama igra ulogu u obuzdavanju ruske, kineske i severnokorejske pretnje u Istočnoj Aziji i azijsko-pacifičkom regionu, dobio poštedu od tih ekonomskih instrumenata.
Vlada i poslovni svet u Japanu, naime, očekivali su da će, ako daju obećanje da će obaviti pozamašne kupovine američke nafte, gasa i naoružanja, uz već postojeće planove o divovskim investicijama u digitalne tehnologije u SAD i industriju čelika, uspeti da američkog predsednika i ljude oko njega ubede da ukinu ili bar značajno umanje planirane carine.
Japanska strana imala je razlog za optimizam, ne samo zato što je strateški važan saveznik SAD, čija uloga sve više dobija na značaju zbog rasta moći susedne Kine, koju Vašington vidi kao svog najvećeg geopolitičkog takmaca, već i zato što je kumulitivno najveći investitor u američku privredu i zemlja koja u svojim trezorima drži preko bilion dolara u američkim državnim obveznicama.
Fabrika automobila Nisan u Tenesiju (Foto: Luke Sharrett/Bloomberg)Ovo pogotovu stoga što je tokom prvog Trampovog mandata, kada je on od Tokija iznenada zatražio drastično uvećanje izdvajanje za troškove stacioniranja američke vojske na japanskom tlu, ona zahvaljujući brzom delovanju tadašnjeg premijera Šinza Abea, koji je brzo formulisao investecioni paket od 15 milijardi dolara i američkog lidera šarmirao svojom golferskom veštinom, uspela da ga uveri da odustane od svog prvobitnog nauma.
Krajem prošle godine, nakon stupanja Donalda Trampa na funkciju, u diplomatsku misiju odoborovoljavanja (za Japance) nepredvidivog i nestalnog američkog lidera i stvaranja posebnih bilateralnih odnosa, u Floridu je bila poslata Abeova udovica.
No, čini se da podsećanje na prošle prijatne trenutke sa travnatih terena Floride nije bilo dovoljno da se kod Trampa izdejstvuje specijalni tretman za Japan, pa su, protivno njegovim ekonomskim interesima, SAD najavile uvođenje širokog spektra carina koje zahvataju automobile, proizvode od čelika i aluminijuma, a onda i svu drugu robu.
Izbori i carine
U Japanu će krajem sledeće nedelje biti održani izbori za gornji dom parlamenta, koji mada nisu bitni toliko koliko oni za veći donji dom, mogu, zavisno od ishoda, da dosta zakomplikuju politički život premijera Išibe i njegovih partijskih drugova, koji rukovode manjinskom vladom. Možda bi mogli dovesti i do njegove smene.
On je, čini se, odlučio da naklonost birača, kada su u pitanju ekonomski odnosi sa Trampovom administracijom, proba da stekne tako što će javno zauzeti stav koji je čvršći od svih njegovih prethodnika u skorijoj prošlosti. Za to ga mnogi kritikuju, komentarišući da je izgovorio prejake reči da bi se dodvorio biračima, odnosno, da je iste trebalo da kaže u lice predsedniku Trampu, a da u javnim nastupima ostane diskretan.
SAD su najavile uvođenje širokog spektra carina koje zahvataju automobile, proizvode od čelika i aluminijuma, a onda i svu drugu robu
Još jedna kritika je da ništa nije naučio od pokojnog premijera Šinza Abea, koji je dao sve od sebe da pridobije i zadrži naklonost predsednika Trampa tako što se sa njim sreo čak deset, a telefonom razgovarao čak 30 puta. Biće interesatno videti da li će se stav premijera Išibe promeniti, odnosno, omekšati nakon izbora ako njegova partija ostvari dobar izborni rezultat i on ostane na funkciji, ili će nastaviti da zagovara veću autonomiju za Japan i smanjenje političke, vojne i ekonomske zavisnosti od SAD.
Išiba je i ranije davao izjave u kojima je na neki način izražavao želju za ravnopravnijim odnosom. Recimo, u vezi sa saradnjom vojski Japana i SAD, prošle godine je predložio da i japanski vojnici budu razmešteni u američke baze na Guamu, pacifičkom ostrvu koje je u sastavu SAD, kao što su američki stacionirani u Japanu.
Japanski premijer sa ministrima na sastanku povodom razmatranja strategije odgovora američkim carinama, 8. jul 2025. (Foto: Kyodo/via Reuters/File Photo)Vrlo je moguće, međutim, da ukoliko izborni rezultati budu slabiji, struje unutar njegove partije koje se ne slažu sa njegovim nazorima zatraže smenu sa mesta partijskog i državnog lidera i pri tom kao jedan od razloga navedu pogoršanje odnosa sa Vašingtonom.
Ipak, jasno je da su Trampove carine veliki ekonomski udarac za Japan. Posmatrano iz Tokija, one ne samo što izgledaju iracionalno jer su suštinski ekonomski štetne za obe strane, već se čine i slepim za posledice u bezbednosnom pogledu, jer deluju tako da naruše poverenje između dva saveznika i prisile Japan da potraži načine da nadoknadi ekonomsku štetu kroz veće zbližavanje sa geopolitičkim rivalom Sjedinjenih Država, Kinom, od čije vojne moći i sam strahuje.
U tom smislu, sigurno je da bi i Išibini kritičari unutar LDP-a voleli da vide leđa Trampu i vrate se u vreme kada je na vlasti u Vašingtonu bila Demokratska partija, koja je imala više sluha za ekonomske potrebe Japana.
U slučaju da Išiba bude prinuđen na povlačenje, moguće je da će LDP pokušati da se postavljanjem novog lidera više približi Trampu i pokuša da ga ubedi da promeni mišljenje, što on, inače, neretko čini.
Međutim, kako predstoji više od tri godine vladavine predsednika Trampa koji, čini se, iskreno veruje da je Zemlja izlazećeg sunca proteklih decenija koristila svoj bezbednosni značaj za SAD da ih ekonomski eksploatiše, nije nezamislivo da će Tokio nakon predstojećih izbora ipak zaista početi da radi na tome da ojača svoju privredu, tako da bude nezavisnija i otpornija na potrese u režiji Vašingtona.
Naslov, lekutra i oprema teksta: Novi Standard
Izvor: RTS
Naslovna fotografija: David Mareuil/Anadolu Agency/Bloomberg
BONUS VIDEO:
