„Bog dao, Bog i uzeo“, stoji u Bibliji. Objava američkog Stejt departmenta o ponovnom uvođenju sankcija na indijski projekat luke Čabahar u Iranu uklapa se u tu maksimu. Jov je izgovorio naznačene reči u trenutku velikog očaja, nakon što je pretrpeo strašne gubitke, uključujući bogatstvo i decu, ali još uvek nije bio svestan punih razmera duhovne borbe u kojoj se našao.
Luka Čabahar je za Indiju „više od investicionog projekta“, kako piše provladini medij Swarajya. Taj desničarski list dalje objašnjava: „Pošto zaobilazi Pakistan, ova luka predstavlja ključnu tačku pristupa Avganistanu i Centralnoj Aziji, i povezana je sa Međunarodnim transportnim koridorom Sever-Jug, koji vodi ka Rusiji i Evropi. Indija ju je već koristila za slanje humanitarne pomoći u Avganistan.“
„Luka takođe ima svoju ulogu u nadmetanju Indije sa Kinom. Čabahar se nalazi na svega 140 kilometara od Gvadara, pakistanske luke koju je modernizovao Peking. Ograničen pristup ovoj luci mogao bi da umanji sposobnost Indije da parira kineskom uticaju u regionu Arabijskog mora. (…) Poništavanjem izuzeća, Sjedinjene Države su sada ostavile Indiju pred teškim zadatkom – da zaštiti svoje finansijske interese, a istovremeno održi odnose s Vašingtonom, Teheranom i drugim regionalnim partnerima“, dodaju iz lista Swarajya.
Tramp i Indija
Šta ovo zaista predstavlja? Naime, pošto je Tramp 2.0 povukao odluku Trampa 1.0 iz novembra 2018. o izuzeću indijskih operacija u strateškoj iranskoj luci Čabahar od sankcija, možemo konstatovati da se radi o temeljnoj promeni pravca politike. Iako Vašington ovo predstavlja kao deo strategije „maksimalnog pritiska“ na Iran, suština je u tome da je Tramp 2.0 zauzeo još jedan otvoreno neprijateljski stav prema Indiji, u vidu takozvanih „sekundarnih sankcija“.
Moguće je da je značaj Avganistana u regionalnoj strategiji SAD smanjen u odnosu na 2018. On više nije vazalna država koja je bila u stanju „intenzivne nege“ i kojoj je bio potreban pristup svetskom tržištu. Ironija je u tome što su iz Pentagona tiho podržali ideju da Indija održava kanal komunikacije s Avganistanom preko Čabahara, pa su čak promovisali i tripartitni forum za konsultacije između Irana, Avganistana i Indije.
Danas je matrica radikalno promenjena. SAD su proterane iz Avganistana i sada su posmatrač sa strane. Nju Delhi održava odnose sa talibanima i, što je još važnije, odustao je od proameričkog stava u svojoj politici prema Avganistanu, te ponovo pokreće koordinaciju s Teheranom i Moskvom u trenutku kada su odnosi između Irana i Rusije dobili stratešku težinu. Takođe, potpuno je moguće da Čabahar postane ključna tačka u indijskoj evroazijskoj integraciji.
Avganistanski predsednik Ašraf Gani, indijski premijer Narendra Modi i iranski predsednik Hasan Rohani na potpisivanju trilateralnog sporazuma o tranzitu između tri zemlje u maju 2016. godine. (Foto: Wikimedia commons/Prime Minister’s Office, Government of India/GODL-India)Luka Čabahar će sasvim sigurno biti jedna od ključnih tema predstojeće posete savetnika za nacionalnu bezbednost Irana, Alija Laridžanija (sive eminencije iranske politike), Nju Delhiju. Laridžani, mudar državnik, nedavno je bio primljen kod ruskog predsednika Vladimira Putina u Kremlju, kao i njegov indijski kolega Doval. Da li su ovo znaci pomaljanja osovine Rusije, Irana i Indije?
Moguće je da Čabahar postane ključna tačka u indijskoj evroazijskoj integraciji
U kontekstu velikog energetskog sporazuma između Rusije i Kine o izgradnji gasovoda (poznatog kao Snaga Sibira dva), regionalni analitičari su se bavili posledicama ruske energetske strategije „Pogleda ka Istoku“ i najavljivali mogućnost buduće mreže gasovoda koja bi povezivala države regiona (uključujući Indiju) preko Centralne Azije i Irana. Zaista, to bi mogao biti događaj od velikog značaja u geostrateškom smislu. Mreža koja povezuje svetsku energetsku supersilu sa dva najveća tržišta energenata dala bi veliku podršku „Azijskom veku“ i nanovo uspostavila čitav sistem svetske politike.
Ruska konkurencija
Nedavni rad na ovu temu, objavljen od strane Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu (Center for Strategic and International Studies), nosi naslov: Kako bi sporazum o gasovodu „Snaga Sibira dva“ mogao da preoblikuje globalnu energetiku.
Jednostavno rečeno Sjedinjene Države posmatraju Rusiju kao konkurenta u izvozu energenata na azijsko tržište. U izveštaju Kongresne istraživačke službe pod naslovom „Snaga Sibira dva: Još jedan gasovod na relaciji Rusija-Kina“, stoji:
„Ako bi Kina povećala uvoz prirodnog gasa preko ovog gasovoda, to bi moglo ograničiti sklapanje novih ugovora o tečnom prirodnom gasu (LNG) [sa američkim naftnim kompanijama]. Iako Kina trenutno čini oko četiri odsto ukupnog izvoza LNG-a iz SAD, Snaga Sibira dva bi mogla ojačati kinesku pregovaračku poziciju prema dobavljačima tečnog gasa, uključujući i one iz Sjedinjenih Država. Sa stabilnim snabdevanjem prirodnim gasom iz Rusije, američkim dobavljačima bi bilo teže da ugovore dobre uslove za dugoročne ugovore o isporukama LNG-a.“
Predsednik Rusije Vladimir Putin, predsednik Kine Si Đinping i predsednik Mongolije Uhnagin Hurelsuk poziraju za fotografiju pred sastanak u Pekingu, Kina, 2. septembra 2025. godine. (Foto: Sputnik/Sergey Bobylev/Pool/Reuters)Zamenite sada Kinu sa Indijom i biće vam jasno koliko novonastala situacija oko prisustva Rusije na rastućem azijskom energetskom tržištu deluje uznemirujuće za stratege u Beloj kući, koji su polagali velike nade u to da će Indiju čvrsto vezati za američki blok. Američki stratezi procenjuju da je „Snaga Sibira dva“ jasan pokazatelj da je Rusija krenula u sprovođenje politike favorizacije energetskog tržišta Azijsko-pacifičkog regiona, okrećući leđa Evropi koja je još od sovjetske ere 1970-ih, bila glavno odredište ruskog energetskog izvoza.
„Snaga Sibira dva“ je Putinov veliki uspeh, jer će samo u prvoj fazi transportovati 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje, sa ruskog poluostrva Jamal do severne Kine preko istočne Mongolije. Upravo ta gasna polja su prvobitno bila namenjena za snabdevanje gasovoda „Severni tok dva“ koji je vodio ka Evropi, ali je taj projekat uništen 2022. godine u tajnoj operaciji administracije Džoa Bajdena u saradnji s ukrajinskim agentima, s ciljem da se onemogući strateška osovina Rusije i Nemačke i od Evropske unije napravi potrošač američkog tečnog prirodnog gasa (LNG).
Dovoljno je reći da se procenjuje kako su velike američke energetske kompanije ostvarile vanredan profit veći od 300 milijardi dolara prodajom gasa Evropi tokom trogodišnjeg perioda rata u Ukrajini, i to po neverovatno visokim cenama, čak tri puta većim od domicijalnih unutar SAD!
Šira strategija
Nažalost, indijski stratezi se ponašaju kao ljudi koji žive u iluziji, bez svesti o realnosti. Ukidanjem izuzeća iz 2018. za indijski projekat u luci Čabahar, Trampova administracija nastoji da zakomplikuje odnose između Indije i Irana i, u konačnici, onemogući izglede za kopneni koridor kojim bi ruska i iranska energija stizala u šire indijsko susedstvo. To, samim tim, postaje ključni deo Trampove strategije da izvrši pritisak na Indiju da kupuje više američke energije.
Nemojmo zaboraviti da će sankcije SAD prema luci Čabahar paralisati sposobnost Indije da bude efikasna sila u Centralnoj Aziji u partnerstvu s Rusijom i Iranom. Ovo je neprijateljski potez koji je u suprotnosti s Trampovim pompeznim tvrdnjama o prijateljstvu s premijerom Modijem na ličnom nivou, i što je zanimljivo, dolazi upravo u vreme kada se, prema izveštajima, trgovinski pregovori između SAD i Indije približavaju završnoj fazi.
Trampova administracija pokušava da onemogući izglede za kopneni koridor kojim bi ruska i iranska energija stizala u šire indijsko susedstvo
Amerikanci su ovaj potez izveli skoro mesec ili dva nakon što je Indija na sastanku rusko-indijske zajedničke ekonomske komisije u Moskvi predložila brzo okončanje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između Indije i Evroazijske ekonomske unije kojom rukovodi Rusija. Važno je napomenuti da je poseta Džaišankara (ministra spoljnih poslova Indije) Moskvi krajem avgusta označena kao presudna za indijsku stratešku autonomiju i posvećenost održavanju čvrstih odnosa s Rusijom uprkos spoljnim pritiscima.
Uzimajući u obzir nedavni odbrambeni sporazum između Saudijske Arabije i Pakistana, koji je s odobravanjem primljen od strane Centralne komande SAD, sankcije prema partnerstvu Indije i Irana mogu se posmatrati isključivo kao dobro osmišljen korak u strategiji obuzdavanja. Cilj je da se Indiji onemogući pristup unutrašnjosti velikog evroazijskog prostora koji joj može pružiti stratešku dubinu, a umesto toga da figuriše kao izolovana država na svom potkontinentu.
Indijski ministar spoljnih poslova Subrahmanjam Džaišankar u poseti kod ruskog predsednika Vladimira Putina, Moskva, 21. avgust 2025. (Foto: Sergei Karpukhin/TASS)SAD, takođe, čine značajne pokušaje da se vrate u Avganistan i tesno sarađuju sa MI6 na uspostavljanju svog obaveštajnog prisustva. Treba istaći i da je Trampova izjava o tome da SAD zahtevaju kontrolu nad vojnom bazom iz sovjetske ere u Bagramu usledila nakon razgovora u Londonu sa britanskim premijerom Kirom Starmerom.
Prava poruka ovih sankcija prema indijskom projektu u luci Čabahar je u vezi i sa epohalnim događajima u Tjenđinu i Pekingu pre dve nedelje. Oni su ubrzali preispitivanje ili promenu politike koja je ozbiljnijim intenzitetom krenula kada je Tramp u junu u Beloj kući priredio večeru za šefa pakistanske vojske, generala Asima Munira. Uzgred, Tramp će se ponovo sastati sa generalom Munirom naredne nedelje, povodom Generalne skupštine UN u Njujorku.
Tramp je zaključio da samo Pakistan može „isporučiti“ rezultate od krucijalnog značaja za SAD u Zapadnoj Aziji i na širem prostoru Bliskog istoka, koji uključuje i Avganistan. „Ovo angažovanje s Pakistanom se posmatra kroz drugačiju prizmu, gde je usaglašenost interesa veća nego što je bila decenijama ranije“, piše Uzeir Jonus iz Centra za Južnu Aziju Atlantskog saveta u odličnoj analizi pod naslovom SAD preispituju dinamiku odnosa na relaciji Indija-Pakistan u magazinu Diplomat.
Naslov i oprema teksta: Novi Standard
Izvor: indianpunchline.com
Prevod: Mihailo Bratić/Novi Standard
Naslovna fotografija: Wikimedia commons/Hadi Karimi/CC BY 3.0
BONUS VIDEO:
