Pozadina obrta SAD prema saveznicima?

Odbor za mir, svečano predstavljen na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, lako se može odbaciti kao lični ukras predsednika SAD Donalda Trampa. Ipak, on je indikativan. U svetu koji definiše moć, oni koji je nemaju moraju je nadoknaditi nudeći nešto onima koji je poseduju

Kraj XX veka

Mesto u svetu više nije povezano sa obimom spoljne ekspanzije, već sa efikasnošću i održivošću sopstvenog modela razvoja. Možda se čini da je ovo jednostavnije nego borba na velikoj međunarodnoj sceni. Ali ovde je i cena greške veća, kao što se pokazalo u prošlom veku, i to ne jednom

Tramp između izolacije i globalizma

Tempo angažovanja Vašingtona u inostranstvu ostaće intenzivan, i verovatno će se čak i ubrzati. Američka spoljna politika sve više će biti povezana sa domaćim političkim ciklusima. Tramp ne želi velike ratove, ali uživa u pokazivanju moći Sjedinjenih Država

Kraj poretka: Svet posle Helsinkija

Završni akt iz Helsinkija je opisao idealan model međudržavnih odnosa: odsustvo upotrebe sile, odbijanje promene granica i saradnja u cilju razvoja. Kontrolni mehanizmi i ravnoteža Hladnog rata bili su mu garancija. Takav svet je prošlost

Donald Tramp i ponižena Evropa

Zapadna Evropa je u pristupu Trampu izabrala strategiju neograničenog laskanja. Njeni lideri veruju da, hvaleći njega, mogu usput ubaciti i svoje nesaglasnosti u razgovor, ali ta strategija se pokazala kao ponižavajuća i kontraproduktivna

Kobna mana Trampove strategije za Ukrajinu

Iza teatra novih mera Donalda Trampa prema Rusiji stoji njegova nespremnost da se upetlja u bilo kakav inostrani sukob. On želi kratkotrajno angažovanje sa minimalnim troškovima i brzim izlaznim strategijama. Toga u Ukrajini nema

Kuda ide Bliski istok?

Američki predsednik Tramp, izraelska desnica i njihovi „zalivski saveznici" žele da Bliski istok umire vojnom dominacijom, ekonomskim dogovorima i strateškom normalizacijom. Avramski sporazumi su deo te vizije. Ali mir izgrađen na sili nije pravi mir

Ratu Rusije i Ukrajine se ne nazire kraj

Svaka strana ima svoje prednosti, koje će nastaviti da koristi. Sada bi trebalo da očekujemo odgovor Rusije. Odgovor, reklo bi se, krupnih razmera, proporcionalan neprijateljskim ambicijama. Kraj oružane konfrontacije se ne očekuje

Temelj koji se ne sme izgubiti

Politički instrumentarij nastao nakon 1945. godine doživljava duboku krizu. Zadatak je sprečiti njegov konačni raspad. Ali, to se ne može učiniti bez povratka na isti ideološki i moralni konsenzus koji je bio glavni rezultat Drugog svetskog rata

Sirija i budućnost ruske moći

Za razliku od Irana, Rusija na Bliskom istoku ima mogućnost za povlačenje i pregrupisavanje. To je prednost kada u sukobu učestvujete kao spoljni akter. Međutim, kada je reč o Ukrajini, taj manevarski prostor ne postoji. Reč je o egzistencijalnom pitanju