Kako je rat Rusije i Japana oblikovao XX vek

Rusko-japanski rat je stavio je obe zemlje na put koji vodi u katastrofu. Rusiju u seriju društvenih potresa, koji su kulminirali građanskim ratom u kojem su izginuli milioni, a Japan u niz krvavih ratnih avantura u Kini i drugde u Aziji

Sudbonosna prekretnica

Raskid Srbije sa Rusijom, koji se danas nazire, bio bi politički iracionalan i moralno nedopustiv potez koji bi za posledicu mogao imati dalji nastavak rasparčavanja srpskog naroda i konačno pretvaranje ostataka Srbije i Srpske u ekonomske i duhovne kolonije Zapada

Njegoš o odnosu vere i nacije

Montenegrini su u svojoj etnogenezi pokušali da Njegoša smeste u Prokrustovu postelju, tvrdeći da za njega termini „srpski“ predstavlja oznaku za pravoslavni, tj. da je u pitanju verska, a ne nacionalna odrednica. Ipak, demantuju ih brojna Njegoševa svedočanstva

Gorko iskustvo građanskog rata u Grčkoj

Građanski rat u Grčkoj započet je decembra 1944. i okončan tek 1949. Odneo je oko 150.000 žrtava, a oko milion ljudi je bilo raseljeno. Spirala nasilja produžena je i u miru, da bi vrhunac dostigla 1967, kada je uspostavljena vojna diktatura

Centralna Azija u ruskom pogledu na svet

U Centralnoj Aziji su se sukobili ono rusko i imperijalno u državnoj politici. Rusija nije mogla da razvije tipičan kolonijalni pristup, ali nije imala ni vremena da integriše tamošnje narode u svoj multinacionalni prostor na sebi svojstven način

Istorija Srba u BiH po Jovanu Dušaniću

Jovan Dušanić u svom radu vrlo pažljivo prati proces formiranja nove, bosanske nacije od Srba, muslimana i rimokatolika u Kalajevo doba. To je važno jer će na njega ličiti svi potonji identetski eksperimenti sprovođeni nad Srbima, naročito onaj titoistički

O Remonu Aronu ili kako biti uvek u pravu

Remon Aron je tokom svoje duge karijere od šezdesetak godina bio ne samo svedok najvažnijih događaja na Zapadu, već je lično poznavao gotovo sve značajne ličnosti tamošnje političke scene. Šta je od svega toga ostalo zabeleženo u njegovim memoarima?

Devet Jugovića

Po starim Jugovićima danas se zove malo koja ustanova u Srbiji, čak i ono što jeste nazvano po njima češće se odnosi na majku Jugovića, nego na oca i sinove. Kao da se podsvesno više vezujemo za tragične nego za junačke figure iz naše bogate nacionalne istorije i tradicije

Piza

Okrećem glavu prema moru. Negde, u zelenilu, tamo je mesto gde su pristajale galije. Došla su nova stoleća. Eno, nagnuta, mramorna kula liči na veliki durbin od slonovače, nekog divovskog lađara, spušten na zemlju iza grada. Starost Pize leži leđuške, kao pastir, i svira u frulu