Homoplutija i novi kapitalizam u Americi

Homoplutičku elitu čine ljudi koji su istovremeno i među najbogatijim kapitalistima i među najbolje plaćenim radnicima. Njeni pripadnici u svojoj ličnosti prevazilaze kontradikciju između rada i kapitala, ali po cenu izdvajanja od ostatka stanovništva

Previše ili premalo Rikarda?

Knjiga Neta Dajera „Rikardov san“ karakteristična je jer dobro ilustruje način na koji zapadni liberali, pa čak i levičarski mislioci, gledaju na istoriju i globalizaciju, odnosno na pitanje klasa, sa samopodrazumevanim zapadnocentrizmom

Carinski rat i „lose-lose” politika

Američko-kineski trgovinski rat nije pokrenut da bi američkim radnicima ili potrošačima bilo bolje, već da troškovi nametnuti Kini (usporavanje privrednog rasta, odlaganja tehnološkog razvoja, itd) budu veći od troškova koje trpe SAD

Fetiš berzanskog kapitalizma: Strah od sloma

Činjenica da je važnost berze postala toliko nesrazmerna (u poređenju sa ulogom koju igra u stvarnom životu), i fetišizovana ne samo od strane desnice i centra, već čak i levice, pokazuje duboku nedoslednost ideja o prevazilaženju kapitalizma

Šta posle neoliberalizma?

Održavanje neoliberalne globalizacije znači osiguranu konačnu dominaciju Kine. To je pomerilo Zapad na merkantilizam i na radikalniji (ratoborniji) stav po kome se svet vidi kao mesto ograničenih resursa, pa „ako ima više za Kinu, manje ima za nas“

Osobenosti Trampove (i Maskove) revolucije

Cilj revolucionara je da preuzmu kontrolu nad što širim delom državnog aparata, što u specifičnim američkim uslovima podrazumeva kadrovsku čistku, kao tokom Kineske kulturne revolucije ili postkomunističkih tranzicija u istočnoj Evropi

Svet bez univerzalnih ekonomskih principa

Mi više nemamo univerzalna pravila, a glavni krivac za to nije novoizabrani američki predsednik Donald Tramp, već pogled na svet po kome su domaći politički interesi iznad svega. Ovo nije svet globalizacije, već isparcelisanih regionalizama

Mlada Bosna i san o pravdi

Stavovi o Sarajevskom atentatu su se u proteklih stotinu godina menjali u zavisnosti od trenutnog „virusa sadšnjosti“. Šta o intelektualnoj i društveno-političkoj pozadini Sarajevskog atentata kaže knjiga mladog srpskog istoričara Miloša Vojinovića „Političke ideje Mlade Bosne“