Svet po Trampu – opasnost za male države

Trampovo usmerenje da se zaustavi dalje slabljenje američke pozicije i povrati konkurentnost u globalnoj ekonomiji preko instrumenata ograničenja i kažnjavanja predstavlja opasnu promenu pravila igre. Za slabe države bi to mogla biti tragedija

Japan i J. Koreja prihvataju Trampov diktat

Nakon poseta Trampa i njegovog ekonomskog tima Tokiju i Seulu izgleda da je američki napor da od istočnoazijskih saveznika u kratkom roku iznudi ogromnu količinu novca za reindustrijalizaciju i energetiku počeo da daje određene rezultate

Trampov carinski udar na izdisaju

Bilo da se radi o „izazivačima“ poput Kine i Indije, ili partnerima poput EU, Trampove carine izazvale su seriju kontramera ili kreativnih tumačenja, što ukazuje kako se ono što je planirano u Vašingtonu ne može ni primeniti, a kamoli održati

Kineski protivudar u ekonomskom ratu sa SAD

Otkako je Kina 9. oktobra uvela ograničenja na izvoz retkih metala, Vašington i saveznici ulažu velike svote novca u stvaranje sopstvenih lanaca snabdevanja, nezavisno od Kine. Problem je što su za uspeh tog poduhvata potrebne ne godine, već decenije

Novi „crni labud“ za srpsku privredu

Čini se da se srpskoj ekonomiji primiče još jedan crni labud, i to iz Brisela. Reč je o naplati tzv. karbonske takse, koja stupa na snagu od prvog januara 2026. godine. Trošak te ugljenične takse za izvoznike mogao bi da dostigne i do 250 miliona evra

Kakav je efekat Trampovih carina?

Za sada izgleda da će trenutna trgovinska politika SAD imati relativno slab uticaj na trgovinske tokove te zemlje, te da neće transformisati globalni trgovinski sistem sve dok ostatak sveta izbegava Trampov primer i ostaje posvećen otvorenoj trgovini

U dogovoru SAD i Kine, Indija je gubitnik

Američki strateg Džordž Fridman zaključuje kako se Indija suočava sa surovom istinom da ona „ne poseduje moć kakvu Rusija i Kina imaju u odnosu na Sjedinjene Države“ i da Nju Delhi može biti iskorišćen kao instrument u odnosima Pekinga i Vašingtona

Svetska ekonomija posle američkog veka

Ironija je da, u ime nacionalne bezbednosti, Vašington nanosi štetu sopstvenim saveznicima koji su najviše doprineli ekonomskom blagostanju Sjedinjenih Država, dok istovremeno ostavlja najvećeg konkurenta, Kinu, u daleko manje nepovoljnom položaju

Zašto je Tramp udario na Indiju?

Jedan od osnovnih razloga zašto je Tramp u početku nameravao da Indiju kazni sa carinama od 25 odsto je bilo to što vlada u Nju Delhiju nije htela da otvori svoje tržište za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz SAD. Posle se na to nadovezala tema ruske nafte

Kapitulacija EU pred Trampom

Konačan ishod priče oko carina je taj da se Evropska unija suštinski podredila Vašingtonu, kao najveća vazalna državna zajednica u istoriji. Carine od 15 odsto smanjiće proizvodnju i dobit u EU i dodatno povećati verovatnoću recesije na kontinentu