Uelbekova post-ničeovska distopija

Uelbekov cilj nije bio da upozori na pretnju od predstojećeg islamskog prevrata, već da ukaže da moderni čovek sa njegovim vrednosnim orijentirima nije opremljen da se suoči sa takvim sistemom. Islam služi kao strukturni test liberalnih pretpostavki

O Remonu Aronu ili kako biti uvek u pravu

Remon Aron je tokom svoje duge karijere od šezdesetak godina bio ne samo svedok najvažnijih događaja na Zapadu, već je lično poznavao gotovo sve značajne ličnosti tamošnje političke scene. Šta je od svega toga ostalo zabeleženo u njegovim memoarima?

Francuska na korak od ambisa

Od izbora 2024. godine, Francuska je već promenila tri premijera i svi su naišli na istu, do sada nepremostivu prepreku: formiranje koalicije koja bi usvojila godišnji budžet. Nije preterano reći da su i ekonomija zemlje i uopšte opstanak Pete republike dovedeni u pitanje

Kriza u Francuskoj i postdemokratska Evropa

Francuska kriza nije uzrok, već najava – prvi vidljivi signal da je evropski kontinent ušao u doba strateške nemoći, gde politička energija više ne služi promeni, već održavanju ravnoteže unutar sistema koji se već odavno ne kreće unapred

Francuzi su pročitali Makrona

Za francuskog predsednika Emanuela Makrona, igranje uloge novog Čerčila predstavlja pokušaj da spase svoje političko nasleđe i očuva uticaj na svetskoj sceni nakon što su mu unutrašnji planovi propali. Ali, Francuzi ne pristaju na tu igru

Francuska revolucija između mita i zločina

Što se tiče ljudskih žrtava i moralnog sunovrata – Francuska revolucija, koja je počela jurišem na tvrđavu Bastilju, 14. jula 1789. godine – bila je najmračniji događaj u istoriji Starog kontinenta do tog trenutka, a njeno tegobno nasleđe i dan danas oštro deli francuski narod

Giljotiniranje francuske demokratije

Postoji li još demokratija u EU, ili pravo na mišljenje i pravo da budu birani imaju samo oni koji su po volji briselskoj oligarhiji? Ko podriva demokratiju, Marin le Pen ili sudije koje diskvalifikuju političke favorite?

Makronove pretnje praznom puškom

Makronove pretnje neće zaustaviti nastupanje ruskih snaga. Takođe, ulazak u direktan oružani sukob protiv Rusije, za evropske zemlje predvođene Francuskom, predstavljalo bi veliku glupost, a ulazak u taj sukob sa praznom puškom, glupost epohalnih razmera

Pad vlade je jasna poruka Makronu

Francuski premijer Mišel Barnije nije jedini gubitnik nakon pada vlade koju je vodio. Poražen je i njen pokrovitelj, predsednik Emanuel Makron, jer glasanje o poverenju vladi bilo je faktički i glasanje o poverenju predsedniku, a time i još jedan udarac njegovoj politici

Istorijski pad vlade u Francuskoj

U Francuskoj je pala vlada prvi put od 1962. godine. Uspostavljena je sinergija između poslanika krajnje levih i desnih političkih stranaka, pa je Barnijeovu vladu rezolutno odbacila apsolutna većina od 331 poslanika. Kako dalje u Petoj republici?

Makronovo preuzimanje rizika

Da li je imenovanjem Mišela Barnijea za novog premijera Pete Republike Makron pružio ruku „Nacionalnom okupljanju”? Izgleda da je tim činom uvećana moć ove političke snage, koja može balansirati u sukobu predsednika sa levicom

Šta nam govori slučaj hapšenja Durova?

Hapšenje Durova je, smatra Malofejev, pokazalo da u 21. veku vlasnik velikog internet-resursa ima izbor između saradnje sa obaveštajnim službama svoje države i rada za inostrane službe. Iz ugla reafirmacije državne suverenosti, ovo je istorijska neminovnost