Koliko će dobra volja predsednika SAD Donalda Trampa prema Indiji i njenom premijeru Narendri Modiju na društvenim mrežama zaista biti pretočena u konkretne poteze, ostaje da se vidi. Tramp, kakogod, ima jasan plan – da izvrši pritisak na Indiju dodatnom carinom od 25 odsto kako bi naterao Modija da ubedi ruskog predsednika Vladimira Putina na zamrzavanje rata u Ukrajini.
Do sada to nije dalo rezultate. Tek krajem septembra ćemo saznati kakav će biti budući tok kupovine ruske nafte od strane Indije. Luka Mundra, kojom upravlja kompanija Adani, prestala je da prima rusku naftu.
Ako stvari pogledamo šire, Tramp očekuje da Indija zameni rusku naftu većom kupovinom iz Sjedinjenih Država. U našem uskom viđenju stvari ne shvatamo da Trampova strategija nije samo pokušaj odvajanja Delhija od ruske nafte, nego da se tu provlači jedna suptilnija priča.
Prema mišljenju poznatog američkog strateškog mislioca Džordža Fridmana (predsednika organizacije Geopolitical Futures), osnovni problem ovde je dvostruk: prvo, izvršiti pritisak na Rusiju da zaustavi rat, i drugo, okončati „dvojak odnos“ SAD sa Kinom.
Fridman dalje objašnjava: „Dvojak odnos sa Kinom znači da smo mi (SAD) ekonomski zavisni od te zemlje. I Kina je zavisna od nas, ali smo u vojnom smislu neprijateljski nastrojeni. Veoma je opasno biti ekonomski zavisan od zemlje koja stalno sprovodi vojne aktivnosti koje izgledaju kao pripreme za rat protiv Sjedinjenih Država. Dakle, ne možete imati dvojaku putanju. Ne možete istovremeno biti veoma ekonomski povezani i u vojnom smislu neprijateljski nastrojeni. (…) Dakle, želimo da imamo bliže odnose s Kinezima. To nam je potrebno. I njima je to potrebno.“
Zbog toga je „uklanjanje Indije ‘sa stola’ kao vojnog saveznika SAD… bila velika usluga Kinezima. To nije nužno nešto što ćemo nastaviti, ukoliko Kinezi ne odreaguju kako treba. Ali u isto vreme, to je bio dvosmeran signal.“
„Rusi su to protumačili kao izričit zahtev i nisu reagovali najbolje. Kinezi su u poslednje vreme nešto tiši. Očigledno je da se Kina i SAD na neki način nalaze usred pregovora. Postigli su privremeni sporazum nakon eskalacije carinskog spora ranije ove godine.“
Kineska doslednost
Jednostavno rečeno, ishod razgovora američkog ministra finansija Skota Besenta sa kineskim potpredsednikom vlade Lifengom u Madridu 14-15 septembra, njihovog četvrtog velikog sastanka uživo, biće pažljivo praćen. U subotu je Kina pokazala čvrst stav pokretanjem istrage o diskriminaciji u američkoj trgovinskoj politici u oblasti čipova, kao i druge istrage o sumnji na damping određenih američkih kompanija koje se bave prodajom analognih čipova.
U odvojenom saopštenju povodom razgovora u Madridu, Kina je takođe upitala: „Koja je namera SAD sa uvođenjem sankcija kineskim kompanijama?“ Kina ostaje čvrsta, dok dve zemlje nastoje da održe trgovinsko primirje koje je smanjilo recipročne carine sa obe strane i obnovilo dotok kineskih retkih minerala u SAD. Tramp je odobrio produženje pauze u uvođenju novih carina do 10. novembra.
U međuvremenu, Besent i predstavnik Američke trgovinske reprezentacije Džejmson Grir su u petak izdali zajedničku izjavu upućenu ministrima finansija G7, u kojoj su pozvali da se „ako su zaista posvećeni okončanju rata u Ukrajini, pridruže Sjedinjenim Državama u uvođenju carina zemljama koje kupuju naftu od Rusije.“
Ministar finansija SAD Skot Besent govori na zasedanju Komiteta za finansije, Vašington, 16. januar 2025. (Foto: Reuters/Kevin Lamarque/File Photo)U saopštenju je navedeno: „Zahvaljujući hrabrom vođstvu predsednika Trampa, Sjedinjene Države su već preduzele dramatične mere protiv kupaca ruske nafte. Ohrabreni smo garancijama naših saveznika iz G7 da su posvećeni okončanju ovog rata i nadamo se da će nam se pridružiti u preduzimanju odlučnih koraka u ovom kritičnom trenutku.“
Tramp je takođe skrenuo pažnju saveznicima u NATO-u izjavivši da je spreman da uvede „velike sankcije“ Rusiji pod uslovom da sve NATO zemlje prestanu kupovati naftu od Rusije, kao i da NATO kao grupa uvede carine od 50 do 100 odsto na kineske proizvode.
„Uklanjanje Indije ‘sa stola’ kao vojnog saveznika SAD bila je velika usluga Kinezima“, piše Fridman
„Kina ima snažnu kontrolu nad Rusijom, praktično je drži u stisku. Ove moćne carine će tu polugu uticaja slomiti“, napisao je Tramp. Zatim je „izazvao“ evropske partnere rečina: „Ako NATO uradi kako ja kažem, rat će se brzo završiti i spaseni će biti mnogi životi! Ako ne, samo gubite moje vreme, kao i vreme, energiju i novac Sjedinjenih Država.“
S tim u vezi, u proceni odnosa između Kine i SAD u budućnosti, nikada ne možete biti potpuno sigurni. Važan komentar novinske agencije Xinhua, uoči razgovora u Madridu, imao je pomirljiv ton. U njemu se navodi: „Uključivanje TikToka u razgovore u Španiji pokazuje stalnu posvećenost rešavanju razlika putem dijaloga.“
„Kina poziva Sjedinjene Države da (…) pronađu rešenja koja će obezbediti otvoreno, fer, pravedno i nediskriminatorno poslovno okruženje za kineske kompanije, uključujući TikTok, kako bi mogle da nastave sa poslovanjem u Sjedinjenim Državama. (…) U srži ekonomskih odnosa između Kine i Sjedinjenih Država leži obostrana korist i saradnja u kojoj obe strane dobijaju. Dopunjujuće snage i zajednički interesi podstiču saradnju između preduzeća i naroda s obe strane (…) Predstojeći razgovori predstavljaju ne samo nužan dubinski dijalog (…) već i ključnu interakciju koja se tiče poverenja i stabilnosti na globalnom nivou.“
Iskorištavanje Indije
Ovo pitanje je poprimilo transatlantski karakter nakon što je EU pokušala da osujeti proces pregovora između SAD i Rusije oko Ukrajine, koji je usledio nakon sastanka Trampa i Putina na Aljasci. EU je najpre bezuspešno pokušala da uključi SAD u „bezbednosne garancije“ za Ukrajinu. Kada je Tramp to odlučno odbio, Brisel je promenio strategiju i predložio da se SAD priključe 19. paketu sankcija protiv Rusije koji je u pripremi.
Tramp se složio, ali je dodao kao uslov da EU prvo obustavi sav uvoz ruskih energenata. (EU je prošle godine zvanično izdvojila 21,3 milijarde evra za ruske energente.) Unija se na dva načina treba odreći ovih resursa. Prvi je da potpuno prestane sa direktnom kupovinom nafte i gasa. Brisel je nedavno predstavio „plan puta“ za postizanje ovog cilja do 2028. godine.
Drugi, koji Tramp posebno ističe, podrazumeva da EU prestane da kupuje ruske energetske resurse preko trećih zemalja, uključujući obustavu uvoza svih naftnih proizvoda koji se prerađuju, na primer, u Indiji, a zatim se uvoze u Evropu.
U osnovi, uvođenje sankcija protiv Rusije zavisiće od dinamike rusko-američkih odnosa. Dodatne sankcije Rusiji mogle bi otežati dijalog o rešavanju ukrajinskog konflikta. Tramp okleva da preduzme oštre mere protiv Moskve, jer bi one otežale i učinile manje produktivnim njegov razgovor sa Putinom. Iako Tramp s vremena na vreme izražava „razočaranje“ i „nezadovoljstvo“ ruskim liderom, on ne odustaje od pokušaja da napravi pomak u pravcu rešavanja ukrajinskog sukoba.
Ruski predsednik Vladimir Putin sa američkim predsednikom Donaldom Trampom na Aljasci, 15. avgust 2025. (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque/File Photo)Trampovo potencijalno priključenje 19. paketu sankcija EU će zavisiti isključio od toga da li će EU u potpunosti obustaviti uvoz nafte iz Rusije i uvesti sekundarne restrikcije prema zemljama koje aktivno kupuju energetske resurse od Ruske Federacije.
Trampova želja je da poveća pritisak na one zemlje prema kojima je već uveo povećane carine, kao što je Indija. Želeo bi da ovaj carinski režim postane univerzalan. I procenjuje, s pravom, da bi pristupanje EU njegovim tarifama stvorilo određeni kumulativni efekat, koji bi zauzvrat omogućio da se Indija i Brazil, a u budućnosti i Kina, snažnije pritisnu.
Međutim, Brisel nije spreman da preduzme radikalne korake protiv Pekinga. Kina i dalje ostaje drugi najvažniji trgovinski partner EU, a Brisel strahuje od mogućih recipročnih mera Kine. Što se tiče Indije, Ursula fon der Lajen je izjavila da Evropska komisija očekuje da završi pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini sa Indijom do kraja 2025. godine. Nije iznenađenje što se i Modi obraća rukovodstvu EU.
Ukratko, kako Fridman zaključuje u prilično oštrom tonu, Indija se suočava sa surovom istinom da ona „ne poseduje moć kakvu Rusija i Kina imaju u odnosu na Sjedinjene Države“ i da „može biti iskorišćena kao instrument. To je prirodna stvar.“
Fridman zaključuje: „Bez sumnje, ove carine će vremenom biti ukinute. Međutim, ovde se pokazuje i taj problem kada slabije zemlje pokušavaju da se igraju sa mnogo moćnijim zemljama. Na kraju ove slabije završavaju kao sredstvo za postizanje ciljeva jačih.“
Naslov i oprema teksta: Novi Standard
Izvor: indianpunchline.com
Prevod: Mihailo Bratić/Novi Standard
Naslovna fotografija: Bloomberg/T. Narayan
BONUS VIDEO:
