Trampova neoliberalna agenda drugim sredstvima

Glavna razlika između Trampa i „tradicionalnih“ neoliberala je u njihovom optimizmu ili pesimizmu u pogledu trajne kontrole vlasti. Tramp je uveren da će pokret MAGA u dogledno vreme vladati svetom. A ako je tako, zašto onda ne bi vladali i Fedom?

Otvorena, ali otporna Evroazija

Može li se Evroazija izgraditi kao samodovoljna zajednica? Teoretski, da. Ali, za razliku od Evrope nakon Drugog svetskog rata, Evroaziji nedostaje jedinstveni lider spreman da organizuje takav poduhvat. Malo je verovatno da će Kina pristati da preuzme takvu ulogu

Dva susreta i propast američke industrije

Dve žene koje sam sinoć slučajano upoznao u jednom njujorškom restoranu i upustio se u neformalni razgovor s njima, ispričale su mi dosta o savremenom političkom trenutku u SAD, kao i o usponu i padu američke industrije u globalizaciji

Šta Kina želi u Ukrajini?

Kina nije izabrala ovaj rat, i kineski lideri bi verovatno više voleli da do njega nikada nije ni došlo. Stav te zemlje povodom rata u Ukrajini, koji je prilično nejasan i neodređen, tokom poslednje tri godine odražava unutrašnju podeljenost u Pekingu

Da li je na pomolu veliki dogovor SAD i Kine?

Tramp i njegov tim su zaključili da su ekonomije SAD i Kine toliko međusobno zavisne, a njihovi lanci snabdevanja toliko isprepletani, da će biti nemoguće razdvojiti ih tokom njegovog mandata. Oštra retorika prema Kini svodi se na praznu priču

Tramp i carine protiv ostatka sveta

Američki predsednik Donald Tramp je 16. jula najavio da će preko 150 zemalja obavestiti o novim carinama ukoliko što pre ne koriguju svoju „nepravednu“ trgovinsku politiku prema SAD. Zaprećeno je i carinama od 100 odsto zemljama koje kupuju rusku naftu

Ekonomske posledice izraelsko-iranskog rata

Oružani sukob na Bliskom istoku teško da predstavlja nešto što je neočekivano za globalne investitore. Posledično, tržišni poremećaji nisu dobili veće razmere, što ukazuje na to da investitori nisu ni očekivali trajnu štetu

Previše ili premalo Rikarda?

Knjiga Neta Dajera „Rikardov san“ karakteristična je jer dobro ilustruje način na koji zapadni liberali, pa čak i levičarski mislioci, gledaju na istoriju i globalizaciju, odnosno na pitanje klasa, sa samopodrazumevanim zapadnocentrizmom

Zapadni neoliberalizam u fazi vetokratije

Glavni problem Zapada leži u tome što je moć toliko difuzna da bilo kakva reforma postaje nemoguća. Svaki akter ima moć veta, a nijedan ne može da nametne svoju volju. Fukujama nam je dao izraz za takvo stanje: vetokratija

Carinski rat i „lose-lose” politika

Američko-kineski trgovinski rat nije pokrenut da bi američkim radnicima ili potrošačima bilo bolje, već da troškovi nametnuti Kini (usporavanje privrednog rasta, odlaganja tehnološkog razvoja, itd) budu veći od troškova koje trpe SAD