Kulturni i prosvetni ratovi, 100 godina ranije

Kralj Aleksandar je pogrešio doživljavajući tadašnje Ministarstvo prosvete kao „ministarstvo za namirivanje hrvatskih seljaka”. Stjepan Radić je pak i pre sto godina znao da Ministarstvo prosvete može komotno da bude svojevrsno „ministarstvo sile”

Kultura kao prepreka za uspeh tranizicije

Budući da glavni cilj tranzicije (evrointegracija Srbije) nije ostvaren ni posle 25 godina reformskih zahvata u privredi, političkom sistemu i čitavom društvenom životu, njeni idejni tvorci su našli krivca za neuspeh – narod i njegov sistem vrednosti

Poraz od Finske i krah ratničkog duha

Srbija će i u budućnosti najverovatnije imati odlične košarkaše. Međutim, nije izvesno da će se ovi individualni kvaliteti moći pretočiti u buduće uspehe reprezentacije, ako budemo izgubili košarkašku kulturu koja je do sada bilo jezgro naših uspeha

Odnos kulture i bezbednosti

Važno je razumeti da je kulturni rat i dalje rat, sa svim teškim posledicama koje nosi za poraženu stranu, sve do pretnje samom opstanku pobeđene države i naroda, u čemu, kako smo videli iz niza primera, kulturni aspekti nipošto nisu zanemarljivi

Utisci iz Tule: Otvorene oči Rusije

Rat, uz sva stradanja i muke, kao da ima blagotvorno dejstvo na Rusiju. Ona je odavno počela da otvara oči, da se izbavlja iz iluzija i otima iz smrtonosnog zagrljaja Zapada. Sada se njen organizam ubrzano čisti od otrova. Ipak, glavna bitka još je pred njom

Istorija ruske vojske

Rusija, zemlja-civilizacija izdvojena od Istoka i Zapada, samom činjenicom svog nezavisnog postojanja stajala je na putu svakom zavojevaču koji teži svetskoj prevlasti. To joj je omogućila njena vojska, koja je dala neka od najvećih imena ratničke strategije u svetu

Anatomija jednog uspona (1)

Ljuba Popović je svoj slikarski renome stekao u Parizu, u periodu od nekih dvadesetak godina – o kome se u Srbiji ne zna gotovo ništa. Taj propust danas ispravlja beogradska Arte galerija izdavanjem monografije „Pariski uspon, 1963–1983“ i istoimenom izložbom

Srbija protiv „sekte bogataša”

Sudaranje srpskih nacionalnih interesa sa „sektom bogataša” (koju možemo nazvati i Kolektivnim zapadom) uočljivo je u mnogim segmentima, ali se uslovno može podeliti u tri osnovna pravca: politika, ekonomija i kultura