U Vatikanu se veoma drži do forme, ali nikako samo forme radi. U konkretnom slučaju, poseta kardinala Pjetra Parolina Republici Srbiji može se posmatrati i analizirati u koordinatama bilateralnog i šireg međunarodnog konteksta
Bio je sjajan pisac, mudar mislilac i, kako su u Francuskoj govorili, „primarni nacionalista”, lišen doduše mržnje, ali i bilo kakve skepse u pogledu ispravnosti svog opredeljenja. Takvog ga pamtim i iz razgovora u kafeu „Rostan”
U 218. epizodi emisije Dijalog govorio je Darko Tanasković, profesor i diplomata u penziiji. Emisija je snimljena 25. aprila u našem studiju u Beogradu.
Hod po mukama odavno otpisanog naroda sve je nepodnošljiviji i tragičniji. Bez obzira na to kako će se sukob u ovoj fazi završiti, Palestici će opet ostati glavni gubitnici, ali je veliko pitanje ko će biti dobitnik, i da li će ga uopšte biti
Bez nerazumnog pretendovanja na konačnost suda o izuzetno složenoj i slojevitoj problematici, slobodan sam da ukratko naznačim tri (hipo)teze, za koje verujem da bi o njima vredelo povesti računa i, možda, stručnu raspravu
Ivo Komšić, veteran bosanskohercegovačke politike ispoljava teorijsku nekonzistentnost, izrazitu neistoričnost i svojevrsnu starovremensku fundamentalističku dogmatičnost
Razgovori Putina i Kisindžera nisu bili samo protokolarni, a poznanstvo je začeto još dok je Putin bio zamenik gradonačelnika Petrograda. Prilikom jednog susreta, prisutan je bio samo Primakov
Za sada se trajno rešenje stogodišnjeg sukoba Jevreja i Palestinaca ne nazire. I dalje će Svetom zemljom vladati strah i mržnja, a nad njene žitelje će se nadvijati senka i sablja smrti
Svakome bi moralo biti jasno da balkanski hrišćani ne gledaju blagonaklono na prizivanje Osmanskog carstva. Ako to političaru jeste jasno, a ipak mu pribegava – onda je stvar ozbiljnija od jedne omaške
Ono što bi moglo biti najkorisnije za razumevanje procesa koji su usledili posle moje službene posete Azerbejdžanu 1999, Alijev je, kao neku vrstu zaključka i recepta, ostavio za kraj našeg razgovora
Mladim i samosvesnim društvenim i političkim elitama u delovima Afrike trebalo bi objasniti zašto u njihovim državama uopšte još postoje i čemu služe francuske vojne baze
Važno je bilo sa geopolitički specifične dalekoazijske predikaonice, baš u sadašnjem trenutku globalne poremećenosti uputiti pozitivne, dovoljno jasne poruke velikim susedima Mongolije – Kini i Rusiji
Zar je važnije ono što je ozvaničeno, a realno ne postoji, od onoga što nije ozvaničeno, a realno postoji? U pamet se, Srbi, Makedonci, Crnogorci, Grci! Niko vam sa strane neće pomoći