Većina Albanaca je počela da se osvešćuje poslednjih godina. Ogorčeni su na predstavnike vlasti, posebno na one koje su do juče smatrali svojim ratnim herojima
Kako je 1853. u Kragujevcu pokrenuta Topolivnica, ko su bili Šarl Lubri i Toša Selesković i kakve veze imaju Ajfelova kula i Pariz sa srpskom vojnom industrijom
Srbija nije u lakoj poziciji, ali rešenje svakako nije u podsticanju panike i straha kako bi se stvorio ambijent obmane i odrešenih ruku da se Rusiji uvedu sankcije, uprkos jasnom stavu naroda
Kako je u Kragujevcu, mestu gde je vaskrsla Srbija nakon ropstva pod Turcima, krišom od velikih sila podignuta srpska vojna industrija? I ko su ljudi kojima dugujemo slobodu
Ruska intervencija se ne može posmatrati kroz pojmove kao što su secesija, agresija, suverenitet i sl. Pozitivno pravo se pretvorilo u kovčeg iz kojeg svako uzima ono što mu treba
Različiti ishodi rata u Ukrajini mogu biti predstavljeni kao pobeda od strane vlasti, a od strane njenih protivnika i dela ruske javnosti doživljeni kao poraz ili truli kompromis
Ne treba gajiti iluzije, u ratu između Rusije i Ukrajine Evropska unija je najveći gubitnik. Iako pod udarom nezapamćenih sankcija, Rusija će se snaći, kao što se snašao i Iran. Ali šta će učiniti Evropa?
Kada je Srbija sahranjivala patrijarha Pavla, tada je pokazala da još uvek veruje u junaštvo koje nije izgibija već božanska misija da se posreduje između duha i materije. Srbi još nisu ubili svoju istoriju
NATO agresija iz 1999. i sadašnji sukob u Ukrajini se suštinski razlikuju. Ono što ova dva događaja povezuje jeste nezapamćena propaganda – antisrpska i antiruska
Kada počne vreme kristalizacije istorije, baš ovakvo kakvo je svetu donela ukrajinska kriza, glas Srbije tada postaje veoma važan, čak važniji od glasa mnogo većih država
Srbiji gotovo izvesno neće biti dozvoljen luksuz Jugoslavije da sedi na dve stolice. Onda nas čeka sudbinsko pitanje – da li mi pripadamo istočnoj ili zapadnoj civilizaciji?
Pogrom Srba nije počeo 2004. godine, već s prvom NATO bombom pet godina ranije. Nije li onda logično da se masovno okupljamo i na dan početka bombardovanja, a ne samo 17. marta?
Bitno je shvatiti da zapadna rusofobija nije nešto tek uzgredno i kratkoročno, već je reč o pojavi dugog trajanja koja predstavlja gradivni element samog civilizacijskog identiteta Zapada